Višak u EU razmjeni usluga sa svijetom u 2016. smanjen je treću godinu zaredom i iznosio je 133,1 milijardu eura, nasuprot 142,4 milijarde eura u 2015. godini.

To je rezultat blagog pada EU izvoza usluga u ostatak svijeta, od 0,3 posto, dok je uvoz u međuvremenu uvećan za jedan posto, pokazalo je u četvrtak izvješće europskog statističkog ureda.

I u 2016. godini Sjedinjene Države ostale su najveći trgovinski partner 28-članog EU-a u razmjeni usluga, a slijede zemlje skupine EFTA (Europska slobodna trgovinska zona) koju čine Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska.

Na SAD otpada 26 posto ukupnog EU izvoza usluga, dok on u ukupnom EU uvozu sudjeluje s 31 posto. Skupina zemalja EFTA-e u cjelini čini 17 posto ukupnog EU izvoza, dok je njezin udio u EU uvozu 16 posto.

Trgovinski višak EU-a sa SAD-om pretvoren u manjak

U Eurostatu napominju da je u 2016. godini EU u cjelini zabilježio viškove u razmjeni usluga s gotovo svim svojim najvećim partnerima.

Za razliku od prijašnjih godina,u trgovinskoj razmjeni sa SAD-om zabilježio je blagi minus, od 1,3 milijarde, nakon viška od 17,9 milijardi eura u godini ranije.

Daleko najveći višak, premda osjetno smanjen, EU je zabilježio u trgovini usluga sa zemljama EFTA-e, od 33,9 milijardi eura, nasuprot 56,2 milijarde u 2015. Slijedi Rusija, s kojom ima višak od 13,5 milijardi eura, te Japan, s 13 milijardi i Kina, s 8,8 milijardi.

U razmjeni, pak, s ostalim zemljama EU je značajno povećao višak, i to na 55,1 milijardu u 2016., s 21,2 milijarde u godini ranije.

Manjak u razmjeni EU i dalje bilježi s Indijom i Hong Kongom, u visini 1,7 milijardi odnosno oko 500 milijuna eura.

Višak najvećim dijelom u sektoru ICT-a i financijskih usluga

Glavne sastavnice u međunarodnoj EU razmjeni i dalje su "ostale poslovne usluge" (istraživanje i razvoj, poslovne, stručne i tehničke usluge), a činile su 27 posto ukupnog izvoza EU i 34 posto uvoza.

Prijevozničke usluge, podjednako su sudjelovale, s po 17 posto u obje stavke, a slijede usluge putovanja, s 13 odnosno 14 posto. Naknade s osnove autorskih prava sudjelovale su s osam posto i 16 posto, telekomunikacije, računalne i informacijske usluge, s 13 i šest posto, te financijske usluge, s 11 i šest posto.

U 2016. su usluge u sektoru ICT-a najvećim dijelom sudjelovale u EU višku, sa 68,9 milijardi eura. Slijede financijske usluge, sa 45,6 milijardi, prijevozničke usluge, s 27,5 milijardi, te usluge u segmentu osiguranja i mirovina, s 20,1 milijardom eura.

S druge strane, značajni manjkovi ostvareni su u segmentu naknada za autorska prava, od 49,4 milijardi eura, te u uslugama istraživanja i razvoja, od 37,4 milijardi.