Vrijednost ruskoga robnog izvoza tijekom prošle godine iznosila je 452,1 milijardu dolara i u odnosu na 2017. porasla je za 25,6 posto, dok je vrijednost uvoza istovremeno porasla za 5,1 posto, na 240,5 milijardi dolara.

Ukupna vrijednost robne razmjene s inozemstvom lani je iznosila 692,6 milijardi dolara i u usporedbi s 2017. godinom veća je za 17,6 posto.

Najveći ruski vanjskotrgovinski partner je Kina, s vrijednošću robne razmjene od 108,3 milijarde dolara (rast za 24,5 posto u odnosu na 2017.), a slijedi Njemačka s 59,6 milijardi dolara i međugodišnjim rastom od 19,3 posto) te Nizozemska s 47,2 milijarde dolara. Po vrijednosti robne razmjene slijede Italija (27 milijardi dolara), Turska (25,6 milijardi) te SAD s 25 milijardi dolara, s kojim je saldo robne razmjene porastao u odnosu na 2017. za 7,9 posto, bez obzira na političke i ine trzavice među dvjema zemljama.

Listu najvećih trgovačkih partner Rusije nastavljaju Južna Koreja, Poljska, Japan i Francuska.

"Ovaj svijet puno je složeniji nego što možete zamisliti. Usprkos ′strogom režimu sankcija′, naša vanjska trgovina raste, uključujući i s onima koji su uveli sankcije protiv Rusije", primjećuje komentator Ria Novosti Dmitrij Lekuh.

No, ujedno upozorava da je statistika manje impresivna kada se ruski izvoz promatra po industrijskim granama. Naime, 64 posto ruskog izvoza odnosi se na energente - naftu, plin i ugljen, štoviše taj udjel je u odnosu na 2017. porastao za 3,8 postotnih bodova. Pri tome je izvoz nafte porastao količinski, za 2,9 posto ili 260 milijuna tona, ali i vrijednosno, za 32 posto ili 129 milijardi dolara.

Slično je i s plinom: Gazpromovi prihodi od izvoza tijekom 2018. godine porasli su u odnosu na 2017. za 27 posto i dostigli 49,1 milijardu dolara, što se povezuje s početkom komercijalne eksploatacije plina iz jamalske regije koja je rezultirala oštrim rastom izvoza ukapljenog prirodnog plina.

Obol izvozu energenata iz Rusije dao je i ugljen, čiji je izvoz porastao također za više od četvrtinu, na više od 17 milijardi dolara, a to se povezuje s rastom izvoza u Ukrajinu, i to u jeku krize uzrokovane aneksijom Krima, nesporazuma između dvije zemlje u vezi s istočnim ukrajinskim regijama Donjeck i Luhansk i incidenta u kerčkom tjesnacu.

Što se tiče ostatka ruskog izvoza, izuzev blagog pada izvoza nekih metala i proizvoda iz njih, struktura je u 2018. ostala nepromijenjena: proizvodi kemijske industrije u izvozu sudjeluju sa 6,1 posto, strojevi i oprema sa 6,5 posto, prehrambeni proizvodi i sirovine za njihovu proizvodnju s 5, 5 posto te drvo i celuloza i proizvodi od papira s 3,1 posto.

U strukturi uvoza gotovo polovica (47,3 posto) dolazi od uvoza strojeva i opreme, što po mišljenju komentatora ukazuje na neku vrstu "puzajuće reindustrijalizacije".