Konačna odluka o uvođenju eura, borba s posljedicama covid krize i rata u Ukrajini, snažan rast cijena i rekordna inflacija, ali i dobra turistička sezona, gospodarski rast i ulazak u investicijsku kreditnu zonu, kao i uvođenje poreza na ekstraprofit, obilježili su gospodarsku 2022. godinu.

Svečanim potpisivanjem triju pravnih akata 12. srpnja je u Bruxellesu dovršen postupak odlučivanja o ulasku Hrvatske u europodručje od početka 2023. godine.

Vijeće za ekonomske i financijske poslove EU-a (Ecofin) usvojilo je tada tri konačna pravna akta koja su potrebna kako bi Hrvatska mogla uvesti euro 1. siječnja 2023., među kojima je odluka o stopi konverzije kune u euro o središnjem paritetu 1 euro = 7,53450 kuna. Uz uredbu kojom je utvrđen tečaj konverzije kune u euro, Ecofin je usvojio još dva pravna akta - odluku o prihvaćanju eura u Hrvatskoj te dopunu uredbe u kojoj će se popisu 19 članica europodručja dodati Hrvatska kao 20. članica. Odlukom o pridruživanju europodručju, guverner HNB-a je od rujna postao promatrač u Upravnom vijeću Europske središnje banke, a od 1. siječnja 2023. godine punopravni član.

Uvođenje eura je dočekano je s prevladavajućim pozitivnim sentimentom, iako građani strepe od poskupljenja. Guverner HNB-a Boris Vujčić ocijenio je da će ulazak Hrvatske u europodručje građanima i poduzetnicima donijeti konkretne, izravne i trajne koristi, među kojima su nestanak valutnog rizika te povećanje investicijske atraktivnosti. Premijer Andrej Plenković je ulazak u eurozonu okvalificirao kao ostvarenje jednog od strateških hrvatskih ciljeva ističući kako će uvođenje eura učiniti gospodarstvo otpornijim i dugoročno povećati standard građana.

Udar na standard, vladina jesenska reakcija

A taj standard bio je tijekom godine na udaru odjeka covid krize iz prethodnih godina, no najviše posljedica ruske agresije na Ukrajinu koja je poremetila globalne ekonomske, a prije svega energetske tokove. To je dovelo do snažnog rasta cijene plina i nafte, a onda i drugih proizvoda i potrepština neophodnih za svakodnevni život, poslovanje industrije i drugih gospodarskih sektora.

Država je reagirala praktički konstantno ograničavajući cijene goriva, no glavni vladin potez bio je jesenski paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena predstavljen 8. rujna, u ukupnom iznosu od 21 milijarde kuna, koji sadrži mjere zaštite od rasta cijena energenata i hrane te brojne subvencije i pomoći za građane, javni i privatni sektor.

Vladin paket donio je jeftiniju struju za kućanstva, javni i neprofitni sektor te gospodarstvo, a cijene plina za kućanstva ograničene su do 1. travnja 2023. godine. Poduzetnicima je omogućena isplata dodatnih više od osam milijardi kuna neoporezivih primitaka. Tu je i isplata energetskog dodatka umirovljenicima s primanjima do 4.360 kuna, te jednokratni novčani primitak korisnicima doplatka za djecu. Vladin paket sadržavao je i pomoć poljoprivrednicima i ribarima, potpore za prijevoznike u javnom prijevozu putnika, a ograničene su i cijene niza prehrambenih proizvoda među kojima jestivog suncokretovog ulja, mlijeka, brašna, šećera, piletine, svinjetine i miješanoga mljevenog mesa.

No, već tada vlada je najavila uvođenje posebnog poreza na dobit, tumačeći taj potez pravednom raspodjelom tereta krize.

Porez je i uveden i plaćat će ga jednokratno tijekom 2023. godine tvrtke koje su u 2022. imale godišnji prihod veći od 300 milijuna kuna i to po stopi od 33 posto, no samo na dobit veću od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek.

Brojna poslovna udruženja i komore osudile su uvođenje posebnog poreza ističući da se njime kažnjavaju uspješni i to bez obzira jesu li uvećanu dobit ostvarili zbog svoje poslovne vještine i umješnosti ili povoljnih okolnosti povezanih s rastom cijena. Vlada pak tvrdi da je riječ o solidarnom doprinosu onih koji imaju više, za one koji imaju manje te najavljuje strogo namjensku distribuciju prikupljenog novca najpotrebitijima.

Rekordna inflacija, ali i nastavak rasta

A cijene su rasle i rasle, gurajući inflaciju na rekordne razine. Prema zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku, onima za studeni, stopa inflacije iznosila je 13,5 posto, pa je tako dosegnula najvišu razinu od kada DZS vodi te podatke prema sadašnjem modelu odnosno indeksu potrošačkih cijena. Mnogi tvrde da je ta službena stopa inflacije znatno ispod realnih razmjera poskupljenja.

Najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren u skupini hrana i bezalkoholna pića, za 19,2 posto. Sa 17 posto slijedi kategorija restorana i hotela, pa pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva, koja bilježi skok od 16,6 posto, a slijedi je kategorija stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, s rastom od 16,5 posto.

U takvim okolnostima Hrvatsko gospodarstvo ipak je nastavilo rasti te je prema najsvježijim službenim podacima, onima za treći kvartal, poraslo šesti kvartal zaredom no rast je usporen na 5,2 posto, što pokazuje da oporavak od koronakrize gubi na zamahu.

To je sporiji rast nego u prethodnom tromjesečju, kada je BDP porastao 8,7 posto.

Analitičari ocjenjuju da je usporavanje očekivano unatoč odličnim turističkim rezultatima, ali su ostali visokofrekventni pokazatelji upućivali na pad gospodarske aktivnosti. Tako su industrijska proizvodnja, realni promet u trgovini na malo i građevinarstvo pali na tromjesečnoj razini.

Prema sezonski prilagođenim podacima DZS-a, gospodarstvo je u trećem tromjesečju poraslo 5,5 posto na godišnjoj razini, dok je na kvartalnoj razini palo 0,4 posto. Rast na godišnjoj razini brži je u odnosu na prosjek u Europskoj uniji, dok je na kvartalnoj razini ispod prosjeka. Naime, Eurostat je objavio da je u trećem tromjesečju gospodarstvo EU-a, prema sezonski prilagođenim podacima, poraslo 0,2 posto na kvartalnoj, a 2,4 posto na godišnjoj razini.

Ulazak u investicijsku kreditnu zonu

Očito je turizam ponovno pogurao gospodarstvo, a to se vidi i po podacima sa sredine prosinca prema kojima je do tada u Hrvatskoj dostignuto 96 posto noćenja iz 2019. godine.

Turizmu, ali i drugim gospodarskim granama, sigurno na ruku ide i ulazak Hrvatske u investicijsku kreditnu zonu. Naime, tijekom godine sve su tri najznačajnije agencije za kreditni rejting - Moody′s, Fitch i Standard and Poor′s, pozitivno vrednovale siguran hrvatski put u eurozonu i podigle hrvatski kreditni rejting, koji je na investicijskoj razini.

Gospodarsku 2022. godinu obilježili su i drugi događaji, među kojima izdvajamo otvorenje Pelješkog mosta i ostavku popularnoga ministra financija Zdravka Marića, koja ipak nije zaljuljala vladu.

Pelješki most otvoren je 26. srpnja, a riječ je o najvećem hrvatskom infrastrukturnom projektu financiranom iz EU-ovih fondova. Na tom projektu dugom jedno desetljeće radilo je nekoliko vlada, a očekuje se da će njegove gospodarske koristi biti u najmanju ruku uz bok političkim i općedruštvenim. Ukupna vrijednost projekta procjenjivala se na 420,3 milijuna eura i uključuje izgradnju mosta, pristupnih cesta i obilaznice Stona. Još je rano govoriti o izravnom i konkretnom utjecaju mosta na turistička kretanja u destinacijama na krajnjem jugu, ali je sasvim sigurno da će smanjiti ovisnost te regije o zračnom prometu.

Ostavka Zdravka Marića početkom srpnja uslijedila je nakon njegova angažmana u vladi dugoga šest i pol godina. Marić je otišao bez konkretnog i čvrstog objašnjenja, navodeći da svoj posao smatra zaokruženim definitivnom odlukom o ulasku Hrvatske u eurozonu. Opoziciji je Marićev odlazak bio povod za zazivanje izbora, no to se nije dogodilo i vlada je ostala stabilna, s čvrstom većinskom saborskom potporom.