Državni ured za reviziju (DUR) u petak je Hrvatskom saboru dostavio Izvješće o obavljenoj reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, davši na taj izvještaj uvjetno mišljenje sa 17 naloga i preporuka.

Činjenice koje su utjecale na izražavanje uvjetnog mišljenja odnose se na planiranje i izvršavanje prihoda i rashoda koje proračunski korisnici prenose jednim drugima te na uključivanje svih bilančnih kategorija u prijenose sredstava i prilikom planiranja i prilikom izvršavanja državnog proračuna.

Utvrđeno je i da nije evidentirano povećanje kapitala javnog dobra stečenog na ime otplaćenih kredita HŽ Infrastrukture i to na iznos od 192 milijuna eura, ali revizori pritom napominju da važećim propisima nije ni određeno u čijim bi se u poslovnim knjigama ta promjena trebala evidentirati.

Nadalje, utvrđeno je da dobit trgovačkih društava u državnom vlasništvu u iznosu većem od 42 milijuna eura nije uplaćena u državni proračun za 2025. godinu, što je prema nacionalnoj metodologiji utjecalo na visinu ostvarenog deficita.

Od toga iznosa dio dobiti od 24,1 milijuna eura umjesto u 2025. uplaćen je u 2026., a dio dobiti u iznosu od 18,6 milijuna eura do vremena obavljanja revizije u 2026. nije bio uplaćen.

Naime, Odluka o visini, načinu i rokovima uplate sredstava trgovačkih društava u državnom vlasništvu u Državni proračun Republike Hrvatske za 2025. donesena je u studenome 2025., odnosno, kao i prošlih godina, nakon donošenja odluka trgovačkih društava o raspodjeli dobiti za prethodnu godinu. Zbog toga u proračun nije uplaćen dio dobiti, upozorava ured za reviziju.

Utvrđene su i određene nepravilnosti u vezi s naplatom potraživanja po protestiranim jamstvima danih 3. maju Brodogradilištu.

Nadalje, primici od zaduživanja iskazani u Računu financiranja za 2025. ostvareni su u iznosu od 9,1 milijarde eura što je više za 235 milijuna eura ili 2,6 posto od zakonom propisane visine zaduživanja. Prekoračenje je nastalo zbog povlačenja treće tranše Zajma NPOO u iznosu od 465,5 milijuna eura koncem godine, čije povlačenje nije bilo planirano.

Rastu dugovi zdravstva

Revizori su skrenuli pozornost i na određene fiskalne rizike za državni proračun u narednim godinama, zatim na transfere Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje i na obveze zdravstvenih ustanova koje su iz godine u godinu sve veće.

Prema podacima Ministarstva financija, ukupne obveze za rashode poslovanja i nabavu nefinancijske imovine zdravstvenih ustanova i HZZO-a (bez obveza za kredite i zajmove) koncem 2025. iznosile su 2,9 milijardi eura i veće su za 458 milijuna eura ili gotovo 19 posto u odnosu na stanje koncem 2024. godine.

Obveze zdravstvenih ustanova kojima je osnivač Republika Hrvatska i kojima su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koncem 2025. iznosile su 2,1 milijardu eura. U odnosu na 2024., kada su iznosile 1.8 milijardi eura veće su za 307.4 milijuna eura ili 16,8 posto, a u odnosu na 2023., kada su iznosile 1.5 milijardi eura veće su za 629 milijuna eura ili 42 posto.

Što se tiče državnog proračuna za 2025. godinu, ukupni prihodi iskazani su u iznosu od 32,6 milijardi eura, ukupni rashodi 35,9 milijardi eura te je iskazan manjak državnog proračuna u iznosu od 3.37 milijardi eura, koji je veći za 1,2 milijarde eura u odnosu na 2024. godinu.

Dug državnog proračuna je krajem prošle godine iznosio 45,1 milijardu eura, međutim ako se tom iznosu pribroje potencijalne obveze po danim aktivnim jamstvima koje su krajem 2025. iznosile 5,5 milijarda eura, onda je taj dug 50,6 milijarda eura.

U okviru obavljene revizije provjerena je i provedba naloga i preporuka danih u prijašnjim revizijama. Utvrđeno je da je od 23 dana naloga i preporuke sedam, koliko je i u postupku provedbe, dok je djelomično provedeno devet naloga i preporuka.