Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić rekao je u petak da je državni proračun stabilan i da je cilj održati deficit proračuna u okviru kriterija iz Maastrichta, do tri posto BDP-a, te da je gospodarski rast dobro utemeljen.

Jako smo dobro utemeljili naš gospodarski rast i "ova kuća doista se radi od temelja", rekao je Ćorić, koji sudjeluje na konferenciji Hrvatske udruge banaka "Financijsko tržište".

Ćorić je to rekao odgovarajući na novinarsko pitanje kako komentira jučerašnja upozorenja guvernera HNB-a Borisa Vujčića, koji je rekao da "se krov popravlja dok sija sunce" te kakva su njegova predviđanja, s obzirom na geopolitičku situaciju.

„U vrijeme moga prethodnika zadali smo jasan cilj: održati deficit proračuna u okviru kriterija iz Maastrichta, do tri posto BDP-a i vjerujem da ćemo u tome i uspjeti, a takvo stabilno financijsko okruženje je najbolja osnova za daljnji rast hrvatskog gospodarstva koji je projiciran na 2,6 posto ove godine i vjerujemo da ćemo to ostvariti, što će biti višestruko veći rast od prosjeka eurozone", naglasio je.

Ćorić je rekao da određenu razinu promišljanja i nesigurnosti stvara razvoj događaja na Bliskom istoku, da eskalacija krize ne ide nikome u prilog, ponajprije zbog eskalacije cijena energenata koje se onda prelijevaju na čitave ekonomije pa i na Hrvatsku.

"Vjerujemo da će doći do smirivanja krize u narednim tjednima, a dok do toga dođe, hrvatski brod plovi stabilno", rekao je Ćorić i dodao kako vjeruje da je Hrvatska jako dobro utemeljila gospodarski rast.

Na pitanje o inflaciji, rekao je da nikome ne odgovaraju visoke stope inflacije i nastavio kako je hrvatska ekonomija proteklih godina rasla značajno više od prosjeka EU i da takvo "grijanje" ekonomije u pravilu dovodi do inflatornih pritisaka, malo veće stope inflacije.

Visoke stope inflacije prema njegovim riječima djeluju negativno na ekonomiju, dovode do socijalnih raslojavanja i značajnih problema i nesigurnosti u planiranju, što utječe na investicijske odluke.

"U takvim okolnostima ni jedna ekonomija ne funkcionira na dobar način," dodao je.

Na upit o novom guverneru HNB-a, obzirom da guverner Boris Vujčić u lipnju preuzima funkciju potpredsjednika Europske centralne banke (ECB), Ćorić je rekao da će u sljedećih nekoliko tjedana doći do izbora nove guvernerke ili guvernera, da ne može ništa reći o tome tko će to biti, ali je uvjeren da izabrana osoba mora biti financijski stručnjak koji će nositi ozbiljnu odgovornost u narednom razdoblju.

Ćorić je drugog dana stručne konferencije Financijsko tržište održao predavanje "Tržište kapitala u Republici Hrvatskoj: Od strategije do implementacije."

Naglasio je kao je strategija razvoja tržišta kapitala važna da Hrvatska kroz razvoj tržišta kapitala omogući i alternativne načine financiranje gospodarstva te da u tom kontekstu svaki iskorak u razvoju tržišta kapitala, financijskih posrednika koji nisu banke, nosi nove prilike i novi razvojni zamah za Hrvatsku.

Na novinarsko pitanje kako se strategija implementira, naveo je da je od 2023. napravljen niz aktivnosti, da strateški okvir za razvoj tržišta kapitala nosi i proces regionalne integracije te izmjenu zakonodavnog okvira, koja otvara prostor i fleksibilnost za daljnja ulaganja na tržištu. S treće strane, idemo u smjeru kreiranja novih instrumenata, a Ministarstvo će do kraja 2026. dovršiti aktivnosti u pripremni novog instrumenta - investicijskog računa, za kojeg vjerujemo da će otvoriti prostor za veći angažman fizičkih osoba na tržištu kapitala, kazao je.

Ministar je spomenuo nedavno predstavljen sandbox, realiziran u suradnji HANFA-e i Ministarstva financija, kazavši da je riječ platformi koja poduzećima otvara prostor da prođu sve faze procesa izlaska na tržište kapitala te je najavio kako će u narednim mjesecima HBOR, pod patronatom Ministarstva financija, ići prema realizaciji IPO fonda, koji bi također tvrtkama trebao otvoriti perspektivu izlaska na tržište kapitala.