Ukupni minimalni standard za financiranje decentraliziranih funkcija za županije, gradove i općine u ovoj godini iznosi 332 milijuna eura, od čega će se 205 milijuna eura financirati iz državnog proračuna kroz pomoći izravnanja, odlučeno je u četvrtak na sjednici Vlade.

Vlada je usvojila Uredbu o načinu financiranja decentraliziranih funkcija te izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2026. godinu, a predstavio ju je potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić.

Prijedlogom uredbe za ovu godinu ukupni minimalni financijski standard za sve županije, gradove i općine iznosi 332 milijuna eura, od čega se 32 posto ili 127 milijuna eura planira financirati iz šest posto poreza na dohodak, a 68 posto ili 205 milijuna eura iz državnog proračuna kroz pomoći izravnanja.

Decentralizirane funkcije obuhvaćaju dio javnih usluga osnovnog i srednjeg školstva, zdravstva, socijalne skrbi i vatrogastva koje provode županije, gradovi i općine. Za svaku od tih decentraliziranih funkcija, na prijedlog resornih ministarstava, utvrđuju se kriteriji i mjerila koja županije, gradovi i općine moraju ispuniti, odnosno minimalni financijski standard - iznos novca koje moraju izdvojiti za funkcije iz navedenih područja.

Prema Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne ) samouprave, županije, gradovi i općine financiraju decentralizirane funkcije izdvajanjem šest posto od sredstava prikupljenih od poreza na dohodak, a ukoliko s tim iznosom ne dostižu tzv. minimalni financijski standard, iz državnog proračuna isplaćuju im se sredstva za pomoć izravnanja do propisanog iznosa.

Iznimno, od 2021., a s ciljem "otvaranja" financijskih sredstava za potrebe obnove, država financira cjelokupni iznos za decentralizirane funkcije na potresom pogođenim područjima. To znači da Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska, Zagrebačka, Sisačko-moslavačka i Karlovačka županija ne izdvajaju šest posto poreza na dohodak za decentralizirane funkcije. Tako, od planiranih 205 milijuna eura, za navedena potresom pogođena područja iz državnog proračuna u ovoj godini isplatit će se nešto više od 83 milijuna eura, naveo je Ćorić.

Za osnovne škole 139 milijuna eura, javne vatrogasne postrojbe 51 milijun ...

Vlada je tako donijela i pet popratnih odluka koje se odnose na pojedine decentralizirane funkcije, a predstavili su ih resorni ministri - znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs, rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, ministrica zdravstva Irena Hrstić te glavni vatrogasni zapovjednik RH Slavko Tucaković.

Tako, tu su odluke o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje bilančnih prava za financiranje minimalnog financijskog standarda javnih potreba osnovnog školstva te srednjih škola i učeničkih domova u ovoj godini. Pritom, decentralizirana sredstva za financiranje osnovnih škola iznose 138,6 milijuna eura, a za srednje škole i učeničke domove 68,6 milijuna eura.

Nadalje, odlukom o minimalnim financijskim standardima za decentralizirane funkcije za zdravstvene ustanove u ovoj godini predviđeno je 45,2 milijuna eura.

Predmetna sredstva, navela je ministrica Hrstić, namijenjena su zdravstvenim ustanovama čiji su osnivači županije, a za investicijsko ulaganje u prostor, medicinsku i nemedicinsku opremu, investicijsko i tekuće održavanje te informatizaciju zdravstvene djelatnosti.

Odlukom o minimalnim financijskim standardima, kriterijima i mjerilima za decentralizirano financiranje domova za starije osobe u 2026. godini predviđeno je 28,95 milijuna eura. Prema riječima resornog ministra, radi se o ukupno 45 domova na koje je država prenijela svoja osnivačka prava, a sredstva su namijenjena za rashode za zaposlene, materijalne i financijske rashode, hitne intervencije te rashode za nabavu nefinancijske imovine.

Naposljetku, tu je i odluka o financiranju rashoda javnih vatrogasnih postrojbi u ovoj godini, za što je namijenjeno 50,9 milijuna eura.