Ukupni krediti stanovništvu na kraju veljače iznosili su 136,9 milijardi kuna, čime je nastavljen njihov rast i na mjesečnoj i godišnjoj razini - u odnosu na siječanj veći su za 0,3 posto, a u odnosu na veljaču prošle godine za 1,9 posto, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

Analitičari Raiffeisen banke (RBA) u osvrtu na te podatke navode da je iznos ukupnih kredita stanovništvu od 136,9 milijardi kuna za 2,58 milijardi kuna veći nego krajem veljače prošle godine, a da je godišnja nominalna stopa rasta od 1,9 posto najniža u zadnje tri godine.

Napominju da je udio kunskih u ukupnim kreditima krajem veljače iznosio 54,7 posto.

"Na rast nominalnog iznosa kredita tako su utjecala i tečajna kretanja odnosno nešto viša razina srednjeg tečaja EUR/HRK i na godišnjoj i na mjesečnoj razini, 1,7 posto odnosno 0,3 posto", navode.

Kako stoji u analizi, u odnosu na kraj prosinca 2020. ukupna potraživanja na osnovu kredita prema sektoru stanovništva porasla su 0,5 posto ili 705 milijuna kuna, a to je gotovo u cijelosti posljedica porasta nominalne vrijednosti stambenih kredita kod kojih se još uvijek vidi učinak provedbe programa subvencioniranja.

Stambeni krediti, koji čine 46,4 posto ukupnih kredita plasiranih sektoru stanovništva, dosegnuli su 63,5 milijardi kuna te su bili 1,3 milijarde kuna viši u odnosu na kraj 2020. Na godišnjoj razini stopa rasta tako je ubrzala na 9,7 posto i najviša je u promatranoj seriji podataka dostupnih od 2010. godine, istaknuli su analitičari.

S druge strane gotovinski nenamjenski krediti, unatoč blagom mjesečnom rastu od 0,2 posto, na 52,1 milijardu kuna, niži su u usporedbi s krajem prošle godine za 0,2 posto te za 1,55 milijardi kuna ili 2,9 posto u odnosu na isti mjesec 2020.

"Tako je i četvrti mjesec za redom nastavljeno godišnje smanjenje gotovinskih nenamjenskih kredita", napomenuli su iz RBA.

iz RBA u ovoj godini očekuju nastavak rasta kredita sektoru stanovništva, koji će kao i u 2020. biti podržani nastavkom subvencioniranih stambenih kredita u sklopu programa APN-a.

Smatraju da će rast zasigurno biti i posljedica financiranja stambenih objekata oštećenih u potresima tijekom prošle godine.

"Pritom, razorni potres na Banovini imat će znatno manji utjecaj na potražnju za kreditima, jer niska gospodarska osnovica u tom području iziskuje pretežito financiranje obnove iz javnih fondova i donacija", ocijenili su iz RBA.

Analitičari su naveli i da će se s očekivanim popuštanjem epidemioloških mjera i posljedičnim ubrzanjem gospodarskih aktivnosti, povećati i potražnja za gotovinskim kreditima, ali da će ona u 2021. zasigurno biti znatno skromnija od one koja se bilježila od sredine 2018. do početka pandemije.