Zahvaljujući oporavku gospodarstava Europske unije, u prvom polugodištu 2014. u Hrvatskoj porasli su industrijska proizvodnja i izvoz, no analitičari Raiffeisenbank Austria i u ovoj godini očekuju pad gospodarstva.

U najnovijoj analizi analitičari RBA navode da su u prvoj godini članstva Hrvatske u EU izostali pozitivni utjecaji na gospodarstvo, što je posljedica domaćih strukturnih slabosti i nepovoljnih tendencija u EU. Susjedne zemlje koje su pristupile EU prije svjetske financijske krize ostvarile su pozitivne učinke na gospodarstvo na osnovi dodatnog priljeva kapitala, sniženja cijene financiranja i rasta izvozne potražnje.

„Promjena uvjeta na vanjskim financijskim tržištima i prošlogodišnja recesija gospodarstva EU-a onemogućili su ostvarivanje istih pozitivnih utjecaja nakon pridruživanja Hrvatske", navode analitičari RBA.

No, na početku 2014. uočavaju promjene u okružju koje se povoljno odražavaju na domaće gospodarstvo. Zahvaljujući oporavku u EU, povećava se izvoz roba, a daljnje labavljenje monetarne politike Europske središnje banke smanjuje averziju investitora prema riziku s pozitivnim utjecajem na cijenu financiranja hrvatskog duga.

Tome doprinosi i proces fiskalne konsolidacije hrvatskog proračuna. Pod procedurom prekomjernog deficita (EDP), proračunski bi se manjak ciljano sveo u zadani okvir od maksimalno 3 posto BDP-a u razdoblju od tri godine.

„Time bi se trebao usporiti rast javnog duga, koji je još prethodne godine prešao granicu od 60 posto BDP-a. Ipak, s obzirom na ciklus izbora, reformske kapacitete, ali i najavljenu promjenu metodologije Eurostata u području javnih financija, te projekcije smatramo ambicioznima", navode analitičari RBA.

Zahvaljujući pozitivnim utjecajima s vanjskog tržišta, u prvom polugodištu 2014. zabilježen je rast industrijske proizvodnje i izvoza. U prvom tromjesečju ove godine BDP je na godišnjoj razini pao 0,4 posto, ali je na kvartalnoj porastao za toliko.

„U nastavku godine očekujemo pozitivan doprinos rastu BDP-a od izvoza usluga, dok bi dobra turistička sezona i deflatorne tendencije mogle ublažiti negativan utjecaj tržišta rada na osobnu potrošnju. Ipak, deflatorno okružje nepovoljno se odražava na prihode proračuna te uz zadani deficit umanjuje potencijal za potrošnju države", ističu analitičari RBA.

U uvjetima pada potrošačkih cijena, smanjeni su prihodi od poreza na potrošnju, stoga očekuju da će otežano ostvarivanje prihoda u nastavku godine iziskivati dodatne mjere prilagodbe na rashodnoj strani proračuna kako bi se ostvario ciljani deficit.

Posljedično bi, zaključuju analitičari RBA, trebao jačati negativan doprinos državne potrošnje BDP-u.

Investicije su se, navode, ponovno smanjile u prvom tromjesečju, a promjenu trenda ne očekuju do kraja ove godine. Stoga na godišnjoj razini zadržavaju prognozu smanjenja BDP-a za 0,8 posto. Tim više što dostupni podaci za drugo tromjesečje upućuju na slabljenje pozitivnog trenda, navode analitičari RBA.

Slabljenje pozitivnog trenda u drugom kvartalu

„Izvoz roba, uz izvoz usluga, čije pozitivne stope rasta očekujemo u drugom i trećem tromjesečju zbog turističke (pred)sezone, mogao bi tek ublažavati negativna kretanja ostalih sastavnica BDP-a. Osobna potrošnja i dalje će biti opterećena slabostima tržišta rada, nastavkom procesa razduživanja kućanstava, ali i visokom razinom potrošačkog pesimizma", ističu analitičari RBA.

Tijekom drugog tromjesečja, ali i u nastavku godine ne očekuju oporavak investicijske aktivnosti.

„Privatne investicije zakočene su nepoticajnim poduzetničkim okruženjem, dok su javne investicije uvelike ovisne o inozemnom kapitalu i sposobnosti povlačenja sredstava iz EU fondova", navode analitičari RBA.

Ističu i da se povećava mogući lanac stečajeva poduzeća, nakon neuspješnog restrukturiranja u predstečajnim nagodbama.

Stoga „oporavak investicijske aktivnosti očekujemo tek u 2015. S obzirom na izbornu godinu, ne isključujemo ni pozitivan utjecaj na investicijsku aktivnost. Pritom su državne investicije uvelike ograničene oskudnim proračunskim sredstvima i činjenicom da se Hrvatska nalazi u EDP proceduri", navode analitičari RBA.

Nužnost prilagodbe javnih financija implicira nastavak smanjenja realne državne potrošnje, koja bi trebala i u srednjoročnoj perspektivi imati statistički negativan utjecaj na BDP.

„Međutim, ako se prilagodba ne zadrži na jednokratnim rezovima, već bude popraćena strukturnim izmjenama velikih javnih sustava i državne administracije, uz povećanje učinkovitosti i funkcioniranje pravne države, moguće je stvoriti preduvjete za održiv rast i razvoj. U suprotnome, potencijalna stopa gospodarskog rasta zadržat će se na skromnim razinama između 1 i 2 posto, što je nedovoljno za stvaranje novih radnih mjesta", navode analitičari RBA.

Izgledan još jedan rebalans proračuna

Ističu i to da dostupni podaci Ministarstva financija o ostvarenju proračuna konsolidirane središnje države u prvih pet mjeseci ove godine pokazuju da su se ukupni prihodi konsolidiranog središnjeg proračuna povećali za blagih 1,4 posto, ili 600 milijuna kuna, u odnosu na isto razdoblje lani.

U strukturi prihoda pad je, navode, zabilježen samo kod poreznih prihoda, 814 milijuna kuna, dok socijalni doprinosi, pomoći i ostali prihodi bilježe rast.

„Pad poreznih prihoda uzrokovan je isključivo snažnim padom prihoda od PDV-a, i to u iznosu od preko 1,2 milijarde kuna, dok su uslijed promjena poreznog tretmana prihodi od trošarina zabilježili rast od 687 milijuna kuna, ili 17,6 posto", navode analitičari RBA.

Ističu i da rashodi poslovanja nastavljaju s negativnom tendencijom rasta, pa su u prvih pet mjeseci na godišnjoj razini porasli 1,6 milijardi kuna, ili 3 posto.

Navode da taj rast dominantno proizlazi iz pomoći, odnosno članarina u proračun EU-a, potom socijalnih naknada i troška na stavci kamata, koje očito predstavljaju sve veći uteg javnim financijama.

S prihodima od 43,1 milijardu kuna te rashodima od 53 milijarde kuna, ostvareni manjak središnje države od 9,9 milijardi dosegnuo je samo u prvih pet mjeseci 73 posto plana za 2014., navode analitičari RBA.

„Još uvijek neslužbene najave o ponovnim izmjenama u sustavu poreza na dohodak te smanjenje gospodarske aktivnosti i šestu godinu zaredom podržavaju očekivanja o još jednom rebalansu nakon ljeta. Stoga ostajemo pri svojim procjenama manjka opće države u 2014. Uz nešto niže ostvarenje prihoda, on neće doseći razine predviđene planom i preporukama EDP-a. Projiciramo ga na razini 4,8 posto BDP-a, gotovo 16 milijardi kuna", zaključuju analitičari RBA.