Europska najava zaduživanja za financiranje naoružavanja privukla je pozornost financijskih tržišta, a ulagači traže priliku za dobar posao i signaliziraju manje povoljne uvjete i za tradicionalno štedljivu Njemačku, podižući njezine troškove zaduživanja pred najavljenu izmjenu fiskalnih propisa.

Njemačka se sprema znatno povećati državnu potrošnju, prema sporazumu stranaka koje bi trebale formirati novu vladu i najavljuju uspostavu posebnog fonda od 500 milijardi eura za financiranje infrastrukture i izdvajanje ulaganja u vojsku iz propisa o dugu.

Njemačko gospodarstvo blago se smanjilo u protekle dvije godine pod pritiskom visokih ključnih kamatnih stopa u eurozoni i skupe energije koje su osakatile konkurentnost njemačkih izvoznika na inozemnim tržištima i ograničile potrošnju građana.

Znatno veća državna potrošnja mogla bi osigurati poticaj gospodarskoj aktivnosti, smatraju u ekonomskom institutu IMK-u koji trenutno predviđa više-manje stagnaciju aktivnosti i u ovoj godini.

Oružje i infrastruktura

"Ako financijski paket bude proveden u djelo u kratkom roku, rast bi mogao značajno ubrzati već u drugoj polovini godine, a u cijeloj godini mogao bi se zamjetno odmaknuti od stagnacije", kaže ekonomski direktor instituta Sebastian Dullien.

Stopa rasta mogla bi u ovoj godini dosegnuti i dva posto, nagađa.

Potrošnja bi najviše išla na ruku građevinskom sektoru i proizvođačima oružja, prema reakcijama tržišta dionica, uz dvoznamenkasti skok cijena dionica kompanija poput Heidelberg Materialsa, Hochtiefa, Rheinmetalla i Thyssenkruppa.

Građevinske kompanije mogle bi dobiti poslove obnove oronule infrastrukture, a proizvođači oružja imali bi pune ruke posla ako Njemačka uistinu prilagodi ustav i izuzme potrošnju na vojsku u vrijednosti većoj od jedan posto BDP-a, odnosno od 44 milijarde eura, iz propisa o limitu zaduživanja, kao što je naznačio kancelarski kandidat Friedrich Merz iz CDU-a.

To bi de facto značilo da vojni proračun ne bi imao limit, zaključuje Reuters.

Koliko?

Njemačka bi se u budućnosti znatno više zadužila, a udio njezinog duga u BDP-u već je u 2024. godini iznosio 64 posto i probio je plafon određen propisima EU-a.

Novi fond podići će udio javnog duga u BDP-u u idućim godinama za nekih 10 postotnih bodova, izračunao je Joerg Kraemer iz Commerzbanka.

Ako podigne potrošnju na obranu na, primjerice, 3,5 posto BDP-a, udio javnog duga u BDP-u porast će za dodatnih 2,5 postotnih bodova godišnje.

"To bi značilo da bi za deset godina ukupni udio javnog duga u BDP-u mogao porasti na 90 posto, iako bi to ovisilo i o inflaciji pa je teško izračunati koliko bi točno iznosio", napominje Kraemer.

Njemačka bi se u tom slučaju u kratkom roku pridružila skupini visoko zaduženih zemalja EU-a, podsjeća ekonomist instituta ZEW Friedrich Heinemann.

Do 2034. dug bi mogao premašiti njemački BDP, dodaje.

Francuska i SAD već su sada iznad te granice, s javnim dugom otprilike 10 posto većim od BDP-a.

Što kažu kreditori?

Njemački javni dug trenutno ima najvišu ocjenu kod agencija S&P, Fitch i Moody′s i tražena je ′roba′ među ulagačima, unatoč niskim kamatama koje nosi.

No, Njemačka će im vjerojatno morati ponuditi više kamate da bi im njezine obveznice i dalje bile atraktivne.

"Ulagači će vjerojatno tražiti više premije na rizik za njemački državni dug", smatra Kraemer, što znači da će njemački troškovi zaduživanja vjerojatno porasti.

Financijska tržišta već su potvrdila tu procjenu budući da su neposredno nakon najave velikog zaduživanja ulagači zatražili više novca za kupnju državnih obveznica, prema povećanju prinosa na njemačke državne obveznice s rokom dospijeća od 10 godina s 2,5 na 2,7 posto.

Veći prinosi signaliziraju slabiju potražnju za obveznicama.

Ulagači su nakon predstavljanja europskih planova potrošnje na vojsku krenuli naveliko prodavati državne obveznice članica eurozone. Prinosi na njemačke državne obveznice poskočili su tako u srijedu za 0,3 postotna boda, najviše od druge polovine 90-ih godina, a u četvrtak uvećani su za još 0,1 postotni bod.

U petak prodaja se stišala i prinosi su se stabilizirali i iznosili su 2,835 posto.