Vodećim središnjim bankama u svijetu možda će trebati više vremena da inflaciju spuste na ciljanu razinu, upozorila je dužnosnica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Gita Gopinath.

Središnje banke brzim su tempom dizale kamatne stope u proteklih godinu i pol kako bi suzbile visoku inflaciju, no uporno su potcjenjivale inflatorne pritiske.

Opisujući "neugodnu istinu", Gopinath je ustvrdila da su financijski krugovi možda previše optimistični u procjenama cijene i problema zauzdavanja inflacije. To pak otvara mogućnost rizika za stabilnost s kojim se središnje banke možda neće moći nositi, upozorila je.

"Vraćanje inflacije na ciljanu razinu traje predugo", poručila je dužnosnica MMF-a s godišnjeg skupa u organizaciji Europske središnje banke u portugalskom gradu Sintri.

"Iako je ukupna inflacija znatno usporila, u uslužnom sektoru i dalje je visoka i očekivani rok njezinog vraćanja na ciljanu razinu mogao bi se pomaknuti još dalje (u budućnost)".

Cijena pomicanja tog roka bila bi visoka, pa središnje banke moraju voditi strogu politiku, unatoč očitom negativnom utjecaju na gospodarski rast, rekla je.

Problem je što se stječe dojam da su ulagači pretjerano optimistični u procjenama kretanja inflacije i ne očekuju veliki udar na gospodarski rast, što je malo vjerojatna kombinacija, pogotovo ako kamatne stope ostanu visoke dulje no što se trenutno predviđa, ustvrdila je Gopinath.

"Korisno je imati na umu da baš i nema puno presedana za takav ishod", rekla je.

Kad nas sustigne realnost, cijene imovine mogle bi se promijeniti, što bi potencijalno moglo izazvati financijske turbulencije kakvima smo nedavno svjedočili prilikom propasti Silicon Valley Banka i prodaje Credit Suissea, upozorila je.

Iako središnje banke uporno tvrde da imaju alate za upravljanje rizicima po cjenovnu i financijsku stabilnost, činjenica je da su im ovlasti ograničene kada zaprijeti opasnost da bi financijski stres mogao prerasti u sustavnu krizu, dodala je.

Tada je na vladama da spriječe krizu, no njihov je fiskalni kapacitet sada prilično ograničen, pa će središnje banke možda morati dopustiti da inflacija još sporije slabi kako krizu ne bi izazvala baš njihova monetarna politika.

Ciljevi su središnjih banaka cjenovna i financijska stabilnost, a financijski stres mogao bi između njih stvoriti napetost, objasnila je Gopinath.

"Iako središnje banke nikada ne smiju smetnuti s uma da im je cilj stabilnosti cijena, mogle bi tolerirati nešto sporiji povratak inflacije na ciljanu razinu kako bi spriječile sustavni stres", dodala je.

Zaključila je, ipak, da monetarna politika trenutno nije dovoljno stroga, poručivši središnjim bankama da moraju očekivati ​​upornije pritiske na cijene nego u proteklih deset godina koje je obilježio anemičan rast cijena.

"Monetarna politika trebala bi se i dalje zaoštravati i zatim ostati u restriktivnom području sve dok temeljna inflacija ne pokaže jasan trend slabljenja", poručila je zamjenica direktorice MMF-a sa skupa u Portugalu.