Tako su ukupni krediti, koji uključuju kredite središnjoj državi, lokalnoj državi, poduzećima, stanovništvu, drugim financijskim posrednicima, osiguravajućim društvima te mirovinskim fondovima i dugim fondovima, nastavili bilježiti negativni trend na godišnjoj razini, koji uz povremene iznimke traje od studenog 2012., navode analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).

Kažu da je to posljedica smanjenja iznosa valutnih kredita, čiji se udio u ukupnim kreditima spustio ispod 60 posto, a na godišnjoj su razini zabilježili pad od 7,6 posto ili 12,2 milijarde kuna, na 148,3 milijarde.

S druge strane, na kraju srpnja ukupni kunski krediti iznosili su 100,4 milijarde kuna, što je za 6 milijardi ili 6,4 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.

Tako je udio kunskih kredita u ukupnima dosegnuo razinu od 40 posto, što je porast za više od 3 postotna boda u godinu dana.

„Valutna struktura kreditnih obveza nastavila se mijenjati u korist kunskih kredita, odražavajući sklonost zaduživanja u domaćoj valuti, čemu je zasigurno doprinio i pad kamatnih stopa", navodi se u analizi RBA, objavljenoj u srijedu.

Promatrano prema korisnicima kredita, nastavak razduživanja po dvoznamenkastim stopama nastavila je središnja država, a na godišnjoj razini pali su i krediti nefinancijskim trgovačkim društvima, odnosno poduzećima.

Tako su krediti poduzećima pali za 1,5 posto, na 84,3 milijarde kuna, pri čemu je njihov udio u ukupnim kreditima skliznuo na 34 posto.

S druge strane, krediti stanovništvu porasli su u srpnju za 4,1 posto na godišnjoj razini, na 121,9 milijardi kuna, što je već 11. mjesec zaredom kako rastu. Stoga je njihov udio u ukupnim kreditima dosegnuo 49 posto.

„Pri tome je zabilježen godišnji rast kunskih kredita, za 15,3 posto, dok je iznos valutnih kredita smanjen za 5,4 posto", navode analitičari RBA.