Unatoč blagom mjesečnom rastu od 0,5% ukupni krediti kreditnih institucija zabilježili su i peti mjesec za redom pad na godišnjoj razini. Naime, kunska vrijednost ukupno plasiranih kredita na kraju srpnja iznosila je 281,5 mlrd kuna što je 2,3% (6,6 mlrd kuna) niže u odnosu na isti mjesec lani. U odnosu na kraj prošle godine ukupni krediti su manji za 1,8% ili 5,3 mlrd. Na kraju srpnja 26,6 % ukupnih kredita bilo je čisto kunskih dok je ostatak bio ili valutni ili vezan uz valutnu klauzulu. I dok u odnosu na kraj 2013. bitnijih promjena EUR/HRK nije bilo, na godišnjoj razini kuna je u odnosu na euro oslabila za gotovo 2%. Istovremeno kuna je u odnosu na švicarski franak u istom razdoblju oslabila za 0,8% odnosno 3,4%. S takvim tečajnim kretanjima ublažen je pad kredita izražen u kunama.

Strukturno gledano na godišnjoj razini padu ukupnih kredita najviše je pridonio sektor nefinancijskih trgovačkih društava - poduzeća (s 4,2 mlrd kuna nižim obvezama po kreditima) dok su u odnosu na kraj 2013. potraživanja kreditnih institucija po osnovi kredita prema središnjoj državi smanjena za 2,3 mlrd kuna. Ukupni krediti stanovništvu uz blago pozitivnu mjesečnu stopu rasta (od 0,5%) iznosili su 127,1 mlrd kuna. Međutim na godišnjoj razini i 25 mjesec za redom zabilježena je negativna stopa rasta (-0,3%) odražavajući nastavak razduživanja sektora stanovništva uslijed produljene recesije i vrlo slabog tržišta rada. Navedeno potvrđuje i usporedba s krajem prošle godine budući da su krediti stanovništvu u tom razdoblju niži za 0,2%. Nastavak recesije, neizvjesnost oko budućih uvjeta financiranja te početka oporavka gospodarstva nastavlja utjecati i na kreditiranje trgovačkih društava čije su obveze po kreditima banaka na kraju promatranog mjeseca iznosile nešto manje od 107 mlrd kuna. Unatoč mjesečnom rastu od 494 milijuna, na godišnjoj razini taj iznos niži je za 3,8%, a u odnosu na kraj prosinca za 1,2%. Posljednji puta pozitivna godišnja stopa rasta kod sektora poduzeća zabilježena je u srpnju 2012.

Naposljetku krediti središnjoj državi nakon 14 mjeseci rasta zabilježili su pad na godišnjoj razini (-1,3%) te su iznosili 37 mlrd kuna što je 5,9% manje u odnosu na kraj prošle godine.

U nastavku godine ne očekujemo značajnije promjene kod kreditiranja. Ukupni plasmani banaka (koji isključuju središnju državu) na kraju godine mogli bi biti za oko 1% niži u usporedbi sa stanjem na kraju 2013. Kod sektora poduzeća kreditiranje je ograničeno teškim uvjetima poslovanja i smanjenom potražnjom, dok razmjerno visoka zaduženost stanovništva i nepovoljna kretanja na tržištu rada destimuliraju nova zaduženja ovog sektora.