U odnosu na lipanj ti su depoziti veći za 2,9 milijardi kuna ili 1 posto, dok su u odnosu na kraj srpnja 2018. godine veći za 13,3 milijarde kuna ili 4,7 posto.

Rast na mjesečnoj i godišnjoj razini isključivo je posljedica rasta depozitnog novca koji predstavlja novčana sredstva na transakcijskim računima (tekućim i žiroračunima) te obveze banaka po izdanim kunskim instrumentima plaćanja. On je dosegnuo povijesno najvišu nominalnu vrijednost od preko 99,2 milijarde kuna, čineći tako 34 posto ukupnih depozita.

Na mjesečnoj razini depozitni novac povećan je za 2,9 milijardi kuna ili 3 posto, dok je u odnosu na stanje na kraju srpnja 2018. porast iznosio 16,4 milijarde kuna.

Tako je nastavljen snažan rast po dvoznamenkastim stopama, koji uz manja odstupanja traje od početka 2015. godine.

U istom razdoblju rastao je i udio depozitnog novca u ukupnim depozitima, a analitičari Raiffeisen banka (RBA) kažu kako je to rezultat niskih kamatnih stopa na oročenu štednju, pa se u uvjetima nesklonosti ulaganja u druge oblike financijske imovine višak raspoloživog dohotka koji polako raste s oporavkom gospodarstva slijeva na najlikvidnije oblike depozita.

S druge strane, vrijednost ukupnih štednih i oročenih depozita (u stranoj i u domaćoj valuti) je uz stagnaciju na mjesečnoj razini, na godišnjoj razini pala - uz pad od 3 milijarde kuna ili 1,6 posto na godišnjoj razini, ukupni štedni i oročeni depoziti su krajem srpnja iznosili 193,7 milijardi kuna što je najniža razina od od lipnja 2014.

Dok se struktura depozita (s obzirom na likvidnost) zamjetno promijenila zadnjih nekoliko godina, primjetno je da valutna struktura štednih i oročenih depozita ostaje slična te i dalje više od 80 posto tih depozita čine valutni depoziti (uglavnom u eurima).

Štednja je to koju uglavnom generira sektor stanovništva, primjećuju u RBA-u. Naime kao i prethodnih mjeseci i godina, više od 80 posto štednje u inozemnim valutama odnosi se na sektor kućanstava.

Ukupni valutni depoziti krajem srpnja u odnosu na lipanj ostali su nepromijenjeni, ali s 158,1 milijardom kuna oni su i dalje na najnižoj vrijednosti od kolovoza 2013. godine. Na godišnjoj razini ukupni valutni depoziti krajem srpnja bili su za 2 posto niži u odnosu na isto razdoblje 2018. godine.

"Daljnji rast gospodarstva i rast raspoloživog dohotka implicira nastavak rasta ukupnih depozita banaka. S obzirom da bi visoka likvidnost financijskog sustava trebala biti obilježje 2019. očekujemo nastavak niskih pasivnih kamatnih stopa te nastavak sklonosti držanja likvidne imovine poput depozitnog novca. Struktura oročenih depozita ni narednih tromjesečja neće se značajnije promijeniti", kažu RBA-ovi analitičari.