Prema posljednjim podacima HNB-a ukupna aktiva središnje banke krajem srpnja iznosila je 94,6 milijardi kuna, što je za 1,3 posto više u odnosu na lipanj, dok je na godišnjoj razini ostvaren rast od 5,5 milijardi kuna ili 6,2 posto.

U odnosu na kraj 2013. aktiva središnje banke niža je za četiri milijarde kuna, pišu RBA analitičari. Promjene ukupne aktive središnje banke u cijelosti se mogu pripisati stavci inozemne aktive odnosno međunarodnih pričuva (oročeni depoziti u stranim bankama i plasmani u vrijednosne papire koji su u bilanci iskazani u kunama), a koja čini 99,99 posto aktive HNB-a.

U strukturi međunarodnih pričuva promjene su najizraženije kod depozita u stranim bankama, a njihovo kretanje uvelike je određeno zaduživanjem Hrvatske te posljedičnim promjenama na deviznim depozitima države.

Osim toga sredstva primljena iz EU fondova također se deponiraju kod središnje banke. Trošenje deviznog depozita prenesenog iz 2013. utjecalo je na pad međunarodnih pričuva tijekom prva četiri mjeseca ali je u svibnju zabilježen zamjetan rast nakon plasmana euroobveznice na europskom tržištu kapitala.

Konačni podaci za lipanj mogli bi potvrditi da je smanjenje aktive u tom mjesecu uzrokovano padom odnosno trošenjem deviznih depozita države.

Budući da su oko tri četvrtine međunarodnih pričuva denominirane u eurima, slabljenje kune u odnosu na euro od gotovo dva posto godišnje, pridonijelo je godišnjem rastu inozemne aktive. Naime, ove su godine tijekom ljeta izostali uobičajeni aprecijacijski pritisci na kunu pa je tečaj euro - kuna rastao.

Promjene na mjesečnoj razini također su bile podržane tečajnim kretanjima odnosno slabljenjem kune u odnosu na euro (0,2586 posto). Kod preostalih kategorija ukupne aktive već uobičajeno nisu zabilježene značajnije promjene.

U pasivi bilance HNB-a primarni novac čini najveći udio (68 posto) te je krajem srpnja iznosio 64,4 milijardi kuna. Rast na mjesečnoj razini od 570 milijuna vjerojatno je posljedica rasta gotovog novca izvan banaka.

Naime, gotovina već uobičajeno bilježi porast u srpnju u odnosu na prethodne mjesece, dok se u idućim mjesecima u pravilu bilježi smanjenje gotovog novca izvan banaka. Takvo kretanje povezano je sa sezonskim potrebama turističkog sektora i povećanom potražnjom za kunama.