Ukupni dug opće hrvatske države iznosio je krajem travnja 218,2 milijardi kuna, što je 3,6 milijardi manje nego u ožujku, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

U odnosu na kraj prošle godine, pak, ukupni dug opće države manji je za 2 milijarde kuna odnosno za 0,9 posto.

"Financijska sredstva koja je država namaknula obvezničkim zaduživanjem koncem prošle godine jednim dijelom su poslužila za financiranje tekućeg proračunskog majka, a drugim dijelom za refinanciranje dijela obveza pristiglih u ovoj fiskalnoj godini. Dospijeće euroobveznice sredinom travnja (500 milijuna eura) dominantni je razlog smanjenja javnog duga u travnju u odnosu na kraj ožujka, ali i u odnosu na kraj prošle godine", navode analitičari Raiffeisenbank Austrie (RBA).

No, u usporedbi s travnjem prošle godine, ukupni je dug opće države, kojeg čine dugovi središnje države, fondova socijalne sigurnosti te lokalne države, veći za 17,5 milijardi kuna ili 8,8 posto.

S obzirom da je država u svibnju izdala euroobveznice u iznosu od 1,25 milijardi eura, već podaci za svibanj mogli bi pokazati nastavak rasta javnog duga, ocjenjuju u RBA.

„Postojan fiskalni deficit i potreba refinanciranja dospjelih obveza impliciraju nova zaduženja države. Pritom ne isključujemo još jedan izlazak na međunarodna financijska tržišta, koja još uvijek osiguravaju relativno povoljne uvjete zaduživanja", smatraju analitičari RBA.

Upozoravaju i da trenutačni podinvesticijski rejting Hrvatske predstavlja izravnu prijetnju troškovima financiranja, što će osobito doći do izražaja kada velike središnje banke započnu sa (snažnijom) izlaznom strategijom ekstremno ekspanzivne monetarne politike.

Ukupni dug opće države od 218,2 milijarde kuna čini 67 posto procijenjenog BDP-a za 2014. godinu.

Prema podacima HNB-a, državna jamstva krajem travnja iznosila su 53,705 milijardi kuna, što je za 405,5 milijuna više nego u ožujku, ali i 751 milijun kuna manje nego u travnju 2013. godine.

Iz RBA, pak, ističu da je poseban naglasak u okviru Procedure prekomjernog deficita (EDP) te Procedure makroekonomske neravnoteže Europska komisija stavila na kretanje danih državnih jamstava. Navode da od ukupnih jamstava u iznosu od 53,7 milijardi kuna, gotovo trećinu čine jamstva dana HBOR-u, koja su, primjerice, povećana za više od milijardu kuna u usporedbi s koncem prošle godine.

„Više od samog iznosa državnih jamstava zabrinjava činjenica o njihovom aktiviranju posljednjih godina osobito u javnim poduzećima, s naglaskom na sektor prometa. Posljedično je potencijalni javni dug značajno veći, a njegov nominalni iznos će biti uskoro korigiran i novom metodologijom Eurostata koja se oslanja na širi obuhvat duga opće države. Stoga bi jesenski podaci prema ESA 2010 metodologiji mogli značajno i statistički utjecati na snažan rast javnog duga i njegovog udjela u BDP-u", zaključuju u RBA.