Prema posljednjim podacima Ministarstva financija dug opće države, koji se sastoji od duga središnje države, lokalne države i izvanproračunskih fondova, na kraju prošle godine iznosio je 177,3 mlrd. kuna. U odnosu na kraj 2011. godine dug opće države porastao je za 21,3 mlrd. kuna, odnosno za 13,7%. Najveći dio (94%) duga opće države čini dug središnje države koji je u prošloj godini porastao za 19,7 mlrd. kuna na 165,7 mlrd. kuna. Pri tome su rastu podjednako pridonijele i domaća i inozemna komponenta. Unutarnji dug je na kraju 2012. dosegnuo 105,4 mlrd. kuna, a njegovom rastu od 9,7 mlrd. kuna pridonijelo je izdanje 2. tranše četverogodišnjih kunskih i desetogodišnjih obveznica uz valutnu klauzulu u iznosu od 2 mlrd. kuna i 400 mil. eura u srpnju. Inozemna komponenta iznosila je 60,4 mlrd. kuna, a rastu od gotovo 10 mlrd, kuna pridonijelo je izdanje euroobveznice u travnju. Udio duga opće države u BDP-u dosegnuo je 53,7 mlrd. kuna.

Jamstva RH su se u prošloj godini smanjila za 7,8 mlrd. kuna (-16,7%) na 38,7 mlrd. kuna. Najveći dio smanjenja jamstava odnosi se na aktiviranje jamstava brodogradilištima, koja su u procesu restrukturiranja postale dugom središnje države. Ukupni javni dug koji uz dug opće države uključuje i jamstva te dug HBOR-a na kraju je prošle godine iznosio 232,3 mlrd. kuna. S obzirom da je rast duga opće države djelomično neutraliziran smanjenjem jamstava, ukupni javni dug (dug opće države s jamstvima i HBOR-om) zabilježio je pad od 16,5 mlrd kuna godišnje.

S obzirom na visoke potrebe za financiranjem, ovoj godini očekujemo nastavak rasta duga opće države (oko 10%). S obzirom na nepovoljno vanjsko okruženje i unutarnje strukturne slabosti koje ograničavaju rast BDP-a, u narednim godinama nam preostaje da ostvarivanjem primarnih suficita stabiliziramo, a potom i smanjimo javni dug. Pritom treba uzeti u obzir da srednjoročno uštede odnosno rezanje rashoda neće donijeti koristi ako se istodobno ne provedu dubinske i korijenite reforme javnih sustava (obrazovni, mirovinski, zdravstveni, socijalni) i javnih poduzeća radi postizanja više učinkovitosti odnosno stavljanja u službu samog tržišta. Uz poboljšanje investicijske klime uklanjanjem administrativnih barijera te općenito poboljšanjem poslovnog okruženja uz smanjenje porezne presije stvorile bi se pretpostavke za više stope gospodarskog rasta pa bi se nakon stabilizacije omjer javnog duga u BDP-u mogao početi smanjivati. U sadašnjim projekcijama unatoč usporavanju dinamike rasta javnog duga to se neće dogoditi ni do 2016. Tad bi prvi put nakon 2008. ostvarili primarni suficit (iznad 1%) te uz nominalnu stopu rasta od preko 4% i prosječni trošak financiranja od 5,5% stabilizirali udio javnog duga s jamstvima u BDP-u, nakon čega očekujemo njegovu laganu tendenciju pada.