Na kraju studenog lani bilo je blokirano 11,60 posto radno sposobnog stanovništva glavnog grada Hrvatske. U Splitsko-dalmatinskoj županiji bilo je blokirano 30.160 građana s dugom nešto većim od 3,9 milijardi kuna, pri čemu je udio blokiranih građana u broju radno sposobnog stanovništva iznosio 9,89 posto.

U Zagrebačkoj županiji zadnjeg dana studenog blokadu računa imalo je 26.085 građana, s dugom većim od 3,9 milijardi kuna što čini 12,11-postotni udjel u broju radno sposobnog stanovništva.

Najmanje blokiranih, njih 2.887, imala je Ličko senjska županija. Njihov dug iznosio je 289,7 milijuna kuna, a njihov udio u radno sposobnom stanovništvu županije 9,19 posto.

U odnosu na ukupan broj stanovnika županije najviše je blokiranih građana u Koprivničko-križevačkoj, 9,38 posto, i Sisačko-moslavačkoj županiji, 9,29 posto,, a te su dvije županije na vrhu i prema kriteriju broja blokiranih u odnosu na radno sposobno stanovništvo - Koprivničko-križevačka 14,1 posto, a Sisačko-moslavačka 14,08 posto.

Nadalje, Zagreb, Split, Rijeka, Osijek i Zadar predvode listu od 25 gradova s najvećim brojem blokiranih građana. U Zagrebu ih je bilo 62.316, u Splitu 11.972, u Rijeci 10.210, u Osijeku 8.539 i u Zadru 5.261.

Na dnu te liste su Dugo Selo, 1.979 blokiranih, Đakovo, 2.253, i Koprivnica, 2.265 blokiranih.

Međutim, prema broju blokiranih građana u odnosu na broj stanovnika izdvajaju se Dugo Selo s 11,3 posto, Križevci s 11,23 posto, Sisak s 10,98 i Čakovec s 10,29 posto blokiranih građana.

Prema udjelu blokiranih građana u broju radno sposobnog stanovništva za 25 gradova na rang listi kreiranoj prema kriteriju iznosa duga građana izdvaja se Benkovac sa 16,97-postotnim udjelom, a slijede Dugo Selo sa 16,66 posto i Križevci sa 16,59 posto.

Prema prosječnom iznosu duga, najviše su blokirani građani Čakovca, čiji prosječan dug iznosi 359 tisuće kuna. Slijede građani Benkovca s dugom od 340 tisuće kuna, Samobora s dugom od 250 tisuća kuna te Svete Nedelje s dugom od 239 tisuće kuna.