Najviše je građana s blokiranim računima u Gradu Zagrebu, njih gotovo 60 tisuća, dok je u odnosu na ukupan broj stanovnika kao i radno sposobnih građana najviše blokiranih u Koprivničko-križevačkoj te potom u Sisačko-moslavačkoj i Virovitičko-podravskoj županiji.

Pokazuje to analiza koju je objavila Financijska agencija, a prema čijim je podacima krajem lipnja u Hrvatskoj bilo ukupno 316.919 blokiranih građana sa ukupnim dospjelim dugovanjima većim od 27,8 milijardi kuna.

Od toga se 3,2 milijarde kuna odnosi na dug prema središnjoj državi, a 172,7 milijuna kuna građani su dužni jedinicama lokalne područne (regionalne) samouprave.

Najveći dio, 24,5 milijardi kuna, je dug prema ostalim vjerovnicima, u čemu su najzastupljeniji dugovi građana prema bankama (udio duga građana prema bankama, po podacima s kraja ovogodišnjeg ožujka, prelazio je polovinu od ukupnog duga, ili 13,9 milijardi kuna). Potom su to dugovanja prema telekomunikacijskim kompanijama, osiguravajućim društvima, leasing i kartičnim kućama, komunalnim tvrtkama.

Po pojednostavljenoj matematici na svakog bi ′blokiranog′ otpadalo blizu 88 tisuća kuna nepodmirenog duga. No, prema još ranije objavljenim podacima Fine, gotovo polovica od ukupnog broja blokiranih građana u blokadi je zbog dugova nižih od 10 tisuća kuna. Istodobno njih manje od jedan posto ima dugove od po milijun i više kuna, a na njih se odnosi pola od ukupnih neizvršenih osnova za plaćanje.

Svaki deveti radno sposoban stanovnik u dugovima

Brojke iz Finine analize, pak, pokazuju kako je 7,4 posto od ukupnog broja hrvatskog stanovništva u problemima s dugovanjima, a među radno sposobnim stanovništvom gotovo svaki deveti (ili 11,03 posto) je u blokadi.

Po tim, nepovoljnim, pokazateljima prednjači Koprivničko-križevačka županija, u kojoj je u blokadi 9,5 posto od ukupnog broja građana, a čak 14,3 posto od radno sposobnog stanovništva. Krajem lipnja u toj je županiji bilo 11.003 blokiranih građana s dugom od ukupno 624 milijuna kuna.

Slijedi Sisačko-moslavačka županiji u kojoj je krajem lipnja u blokadi bilo 15.173 građana s ukupnim dugom od 726 milijuna kuna, što je udio od 8,8 posto u ukupnom, a 13,3 posto u radno sposobnom stanovništvu.

U Virovitičko-podravskoj županija blokirani građani čine 13 posto radno sposobnog stanovništva, a u Bjelovarsko-bilogorska 12,9 posto.

U Zagrebu gotovo 60 tisuća blokiranih, dugovanja 8,2 mld kn

Analiza podataka o blokadi građana, koje je obradila Fina, pokazala je da je zbog neizvršenih osnova za plaćanje, po podacima s kraja lipnja, u apsolutnom broju, najviše dužnika i jednako tako najveći iznos njihova duga, u Gradu Zagreb.

Tako je 59.695 Zagrepčana zadnjeg dana lipnja imalo blokirane račune s ukupnim iznosom neizvršenih osnova za plaćanja od 8,2 milijarde kuna, što je gotovo 30 posto od ukupnih dugovanja građana. Njihov je udio u ukupnom stanovništvu Zagreba 7,56 posto, a u radnom sposobnom 11,1 posto.

Slijedi Splitsko-dalmatinska županija s 30.282 blokirana građana (6,57 posto od ukupnog broja stanovnika u toj županiji, a udio od 9,8 u radno sposobnom stanovništvu) s dugovanjima od 2,6 milijardi kuna.

U Osječko-baranjskoj županiji u blokadi je 8,29 posto stanovništa, a 12,23 posto od radno sposobnog. S ukupnim dugom od 1,8 milijardi kuna u toj je županiji u blokadi 25.282 građana.

Udio blokiranih građana veći od 11 posto u ukupnom broju radno sposobnog stanovništva imaju i u Brodsko-posavskoj županiji 11,59 posto, Vukovarsko-srijemskoj 11,56 posto, Zagrebačkoj 11,46 posto.

Najmanje je blokiranih, ujedno i s najmanjim udjelima, u Ličko-senjskoj županiji. Krajem lipnja u blokadi je u toj županiji bilo 2.503 stanovnika s ukupnim dugovima od 187 milijuna kuna. ′Blokirani′ čine 4,9 posto od ukupnog broja stanovnika u toj županiji, a u radno sposobnom stanovništvu Ličko-senjske županije imaju udio od 7,96 posto.