Na kraju prosinca lani bilo je blokirano 9,86 posto radno sposobnog stanovništva glavnog grada Hrvatske.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji bilo je blokirano 23.779 građana s dugom većim od 1,45 milijardi kuna, pri čemu je udio blokiranih građana u broju radno sposobnog stanovništva iznosio 7,8 posto.

U Zagrebačkoj županiji zadnjeg dana prosinca blokadu računa imalo je 21.334 građana, s dugom većim od 1,8 milijardi kuna, što čini 9,90-postotni udjel u broju radno sposobnog stanovništva.

Najmanje blokiranih, njih 2.472, imala je Ličko senjska županija. Njihov dug iznosio je 116,89 milijuna kuna, a njihov udio u radno sposobnom stanovništvu županije 7,87 posto.

U odnosu na ukupan broj stanovnika županije najviše je blokiranih građana u Sisačko-moslavačkoj županiji, 7,71 posto i Koprivničko-križevačkoj, 7,30 posto, a te su dvije županije na vrhu i prema kriteriju broja blokiranih u odnosu na radno sposobno stanovništvo - Sisačko-moslavačka 11,69 posto, a Koprivničko-križevačka 10,97 posto.

Nadalje, Zagreb, Split, Rijeka, Osijek i Sisak predvode listu od 25 gradova s najvećim brojem blokiranih građana. U Zagrebu ih je bilo 52.985, u Splitu 9.704, u Rijeci 8.473, u Osijeku 7.166, a u Sisku 4.327.

Na dnu te liste su Križevci s 1.827 blokiranih, Đakovo s 1.781 blokiranih i Kutina s 1.653 blokiranih.

Međutim, prema broju blokiranih građana u odnosu na broj stanovnika izdvajaju se Sisak s 9,06 posto, Križevci s 8,65 posto, Čakovec s 8,54 posto i Petrinja s 8,07 posto blokiranih građana.

Prema prosječnom iznosu duga, najviše su blokirani građani Vodica, čiji prosječan dug iznosi 236 tisuća kuna. Slijede građani Velike Gorice s dugom od 175 tisuće kuna te Poreča s dugom od 102 tisuće kuna.

Iz Fine podsjećaju da je kao jedna od mjera za rješavanje problema građana s dugotrajno blokiranim računima donesen Zakon o otpisu dugova fizičkim osobama, koji je stupio na snagu 21. srpnja 2018., a u skladu s njime Fina je prestala postupati po osnovama za plaćanje za ovršenike i tražbine koji ispunjavanju zakonske uvjete.

Također, prema novom Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, koji je stupio na snagu 4. kolovoza 2018., automatizmom se prestala provoditi ovrha na osnovama za plaćanje koje su bile evidentirane u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje na teret ovršenika fizičke osobe, a koje se nisu naplatile u cijelosti u roku od tri godine od datuma primitka u Finu i po kojima nije bilo nikakvih naplata posljednjih šest mjeseci.

Na toj se osnovi djelomično ili u cijelosti prestala provoditi ovrha na osnovama za plaćanje za 225.322 ovršenika, navode iz Fine.