Prema raspoloživim mjesečnim podacima, u četvrtom tromjesečju 2014. realna gospodarska aktivnost blago je porasla u odnosu na treće tromjesečje, navodi se u utorak objavljenoj Informaciji HNB-a o gospodarskim kretanjima.

U analizi gospodarskih pokazatelja napominje se kako je snažan rast fizičkog obujma industrijske proizvodnje u posljednjem tromjesečju (3,9 posto) pridonio porastu industrijske proizvodnje na razini cijele 2014., prvi put nakon početka recesije.

Povoljna ostvarenja primjetna su i u turizmu, pri čemu je ostvaren rast ukupnog broja noćenja i dolazaka turista na godišnjoj razini.

Nakon tri uzastopna tromjesečja pada, fizički obujam građevinskih radova porastao je u listopadu i studenome, pri čemu su podjednako porasli radovi na zgradama i na ostalim građevinama.

U listopadu 2014. ukupan robni izvoz i uvoz smanjeni su u odnosu na prosjek trećeg tromjesečja zbog nepovoljnih kretanja u razmjeni brodova te nafte i naftnih derivata. Isključe li se ove kategorije iz ukupnog agregata, ostvaren je rast izvoza (1,2 posto) i uvoza (1,9 posto).

Podaci o realnom prometu od trgovine na malo pak upućuju na stagnaciju potrošnje kućanstava koja je i nadalje potisnuta izostankom oporavka na tržištu rada. Pokazatelji poslovnog i potrošačkog optimizma idu u prilog određenom poboljšanju u siječnju, no i nadalje prevladavaju negativna očekivanja o budućim gospodarskim kretanjima.

Broj zaposlenih osoba u četvrtom je tromjesečju ostao gotovo nepromijenjen u odnosu na prethodni kvartal te se tako tijekom cijele 2014. zadržao na razini dosegnutoj krajem 2013.

Prosječan broj zaposlenih u 2014. manji je u odnosu na prosjek zabilježen u 2013., zbog snažnoga godišnjeg pada ostvarenoga krajem 2013., što je uvelike posljedica ažuriranja podataka o aktivnim osiguranicima.

Broj nezaposlenih osoba nastavio se smanjivati na tromjesečnoj razini te je vidljivo smanjen tijekom 2014., što je, navode iz HNB-a, uvelike rezultat pojačanog brisanja osoba iz evidencije zbog pooštrenih uvjeta prijave HZZ-u. Navedeno je rezultiralo smanjenjem prosječne stope administrativne nezaposlenosti u 2014. na 19,7 posto, s 20,3 posto u 2013.

Kada je riječ o cijeni rada, nominalne i realne bruto i neto plaće su stagnirale u odnosu na prethodno tromjesečje, dok su se jedinični troškovi rada blago smanjili.

Napominje se kako je na kraju 2014. ostvarena negativna godišnja stopa inflacije, na što su ponajviše utjecali recentni pad cijena sirove nafte na svjetskom tržištu te raniji pad cijena prehrambenih sirovina. Godišnja stopa promjene potrošačkih cijena u prosincu znatno se smanjila, s 0,2 posto zabilježenih u studenome na minus 0,5 posto.

HNB je nastavio održavati visoku likvidnost monetarnog sustava i stabilnost tečaja domaće valute, pri čemu je središnja banka sredinom siječnja intervencijom na deviznom tržištu ublažila pritiske na slabljenje tečaja kune prema euru.

Razdoblje dobre likvidnosti domaćega financijskog sustava koje je obilježilo 2014. godinu nastavilo se i u siječnju 2015., pa su kamatne stope na novčanom tržištu ostale na niskoj razini.

Plasmani kreditnih institucija domaćim sektorima (bez sektora države) u prosincu su se smanjili za 0,4 posto (isključujući utjecaj tečaja), a njihova se godišnja stopa promjene spustila na minus 3,0 posto.

Promatrajući cijelu 2014., dominantan utjecaj na pad ukupnih plasmana imalo je razduživanje nefinancijskih trgovačkih društava, koje je iznosilo 4,1 milijarde kuna.

Trend postupnog razduživanja nastavio se i kod sektora stanovništva, dok su, nasuprot tome, potraživanja monetarnih institucija prema središnjoj državi nastavila rasti.

Ukupan bruto inozemni dug na kraju studenoga dosegnuo je 46,5 milijardi eura, pri čemu je njegov prirast za 0,6 milijardi eura u odnosu na kraj prethodne godine posljedica nepovoljnog učinka međuvalutnih promjena, koji je posebno izražen kod sektora države zbog obveznica izdanih na američkom tržištu.

U prvih devet mjeseci 2014. neto zaduživanje opće države iznosilo je 15,1 milijardi kuna ili 2,2 milijarde kuna više u odnosu na isto razdoblje 2013. prema podacima Eurostata (metodologija ESA 2010).

Prihodi opće države iznosili su 102,4 milijarde kuna ili 0,5 posto manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Najveći doprinos padu ukupnih prihoda dali su prihodi od izravnih poreza, i to prihodi od poreza na dobit.

Ukupni rashodi opće države povećali su se za 1,5 posto na godišnjoj razini, čemu su najviše pridonijeli rashodi za kamate i uplate u proračun EU-a, dok je zbog konsolidacijskih napora većina ostalih kategorija rashoda smanjena.

Javni je dug u razdoblju od siječnja do studenoga prošle godine nastavio rasti, dosegnuvši krajem studenoga 2014. godine 262,4 milijardi kuna ili 80,0 posto BDP-a.