Rast u svibnju od 1,1 posto bio je nešto niži u odnosu na 1,4 posto iz travnja, te istovjeran rastu iz ožujka, a to ostaju najviše stope inflacije u Hrvatskoj od kolovoza 2013. godine.

"Unatoč usporavanju rasta, godišnja stopa inflacije i šesti mjesec za redom ostala je pozitivna", navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na podatke DZS-a.

Službena statistika pokazuje da su u svibnju na godišnjoj razini najviše, za 3,9 posto, porasle cijene u restoranima i hotelima, pri čemu su cijene u ugostiteljstvu rasle za 4,5 posto, ponajviše zahvaljujući 4,7-postotnom porastu cijena u restoranima i kafićima, dok su istodobno cijene smještaja snižene za 0,5 posto.

S rastom od 2,6 posto slijede cijene hrane i bezalkoholnih pića te cijene prijevoza. Kod hrane su u svibnju najviše, za 6,7 posto, na godišnjoj razini povećane cijene mlijeka, sira i jaja, dok je meso poskupjelo za 4,3 posto, a voće za 3,2 posto.

Rast cijena u sklopu prijevoza, pak, može se pripisati povećanju cijena održavanja osobnih prijevoznih sredstava za 4,2 posto, uslijed 6,1-postotnog povećanja cijena goriva i maziva za osobna vozila.

Za 2,2 posto na godišnjoj su razini povećane cijene alkoholnih pića i duhana, odnosno prvenstveno duhana koji je poskupio 2,8 posto, a za 2,2 posto u prosjeku su porasle i cijene u kategoriji proizvoda i usluga povezanih sa zdravljem, ponajprije zbog poskupljenja farmaceutskih proizvoda za 3,5 posto.

Cijene odjeće i obuće su u svibnju na godišnjoj razini povećane za 1,8 posto, cijene u sektoru obrazovanja rasle su 1,1 posto, a u sektoru rekreacije i kulture za 0,9 posto.

Porasle su i cijene pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva, za 0,7 posto, kao i cijene raznih dobara i usluga, za 0,1 posto,

Ukupni rast cijena na godišnjoj razini ublažile su, pak, cijene stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, koje su u svibnju ove godine bile 2,8 posto niže nego godinu dana ranije, kao i cijene komunikacija, koje su na godišnjoj razini smanjene za 1,6 posto.

Cijene porasle i na mjesečnoj razini, u prosjeku 0,2 posto

U svibnju su potrošačke cijene porasle i na mjesečnoj razini, u odnosu na travanj, i to za 0,2 posto. Pritom su najviše, za 0,5 posto, porasle cijene rekreacije i kulture, a s rastom od 0,5 posto slijede cijene pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva.

S druge strane, najviše su pale cijene odjeće i obuće te prijevoza, za 0,7 posto, kao i cijene komunikacija, za 0,6 posto.

U prvih pet mjeseci ove godine potrošačke su cijene tako ukupno porasle za 1,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

"Pri tome je glavni generator inflatornih pritisaka rast cijena prehrambenih proizvoda. Temeljna inflacija, isključujući volatilne cijene energije i hrane, bilježi tek skromnu godišnju stopu rasta od 0,5 posto u prvih pet mjeseci 2017", navode analitičari RBA.

Objašnjavaju da su pozitivne, ali još uvijek umjerene stope inflacije ponajviše rezultat jačanja uvezenih inflatornih pritisaka koje, za razliku od prethodne tri godine, sada donose pritisak na rast cijena na domaćem tržištu.

Analitičari RBA očekuju da će blagi poticaj višim cijenama dolaziti i u nastavku godine od jačanja uvoznih inflacijskih pritisaka, prije svega s robnih tržišta zbog viših cijena hrane i sirove nafte na godišnjoj razini.

Poticaj rastu cijena "dijelom bi mogao proizići i iz učinaka porezne reforme, rasta PDV-a na određene usluge i trošarina, te učinka baznog razdoblja. Manjim dijelom poticaj rastu cijena potrošačkih dobara i usluga dolazit će i od rasta domaće potražnje", zaključuju analitičari RBA.

Ostvare li se prognoze o rastu u cijena i u idućim mjesecima, 2017. bi mogla biti prva godina s inflacijom nakon tri godine deflacije.

Lani su, naime, potrošačke cijene pale za 1,1 posto, znatno više nego u prethodne dvije godine. U 2015. su cijene u prosjeku pale za 0,5, a u 2014. godini za 0,2 posto.