Krajem ožujka u Hrvatskoj je bilo 1,7 milijuna zaposlenih, što je 0,3 posto više nego mjesec ranije, a 1,9 posto više nego u ožujku lani, dok stopa registrirane nezaposlenosti iznosi 5,1 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

U ožujku je u Hrvatskoj bilo 1.699.426 zaposlenih osoba, što je za 5.674 ili 0,3 posto više nego krajem veljače ove godine. Na godišnjoj razini broj ukupno zaposlenih je pak porastao za 1,9 posto, pokazuje DZS-ova statistika.

U pravnim osobama bilo je zaposleno 1.472.082 osobe, što je za 3.048 osoba ili 0,2 posto više nego mjesec dana prije. U odnosu na isti mjesec lani, broj zaposlenih u pravnim osobama porastao je za 1,8 posto.

Po podacima koje DZS preuzima iz evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u obrtu i slobodnim profesijama je krajem ožujka 2025. bilo 209.734 zaposlenih, što je za 2.655 ili 1,3 posto više nego u veljači ove godine. Na godišnjoj razini broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama je bio veći za 3,5 posto.

Broj zaposlenih osiguranih poljoprivrednika, kojih je krajem ožujka bilo 17.610, pao je na mjesečnoj razini za 0,2 posto, a na godišnjoj za 3,4 posto.

Na godišnjoj razini najveći postotni rast broja zaposlenih u ostalim uslužnim djelatnostima

Detaljnija statistika o broju zaposlenih u pravnim osobama pokazuje da je na mjesečnoj razini jedini nešto osjetniji pad broja zaposlenih, za 2,1 posto, registriran u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, to jest ugostiteljstvu i turizmu, u kojoj je tako krajem ožujka bilo 81.328 zaposlenih. Pad je zabilježen i u najbrojnijoj djelatnosti, prerađivačkoj industriji, za 0,2 posto, na 230 545.

S druge strane, dvije djelatnosti su porasle za više od jedan posto, točnije za po 1,1 posto - građevinarstvo na 129.989, a prijevoz i skladištenje na 84.814 zaposlenih.

Od ukupno 19 područja djelatnosti za koje DZS objavljuje podatke, njih 14 je krajem ožujka ove godine zapošljavalo više radnika nego krajem istog mjeseca lani, a postotno je najveći rast zabilježen u ostalim uslužnim djelatnostima, za 9,6 posto, pa je na kraju ožujka ove godine u toj djelatnosti bilo 22.084 zaposlena.

Nešto značajniji rast na godišnjoj razini zabilježen je i u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi, za 5,4 posto, na 113.160, prijevozu i skladištenju za 5,3 posto, javnoj upravi i obrani; obveznom socijalnom osiguranju za pet posto, na 114.201, umjetnosti, zabavi i rekreaciji za 3,8 posto, na 29.496, građevinarstvu za 3,7 posto itd.

Kada je riječ o padu broja zaposlenih na godišnjoj razini, s postotkom od 3,3 posto prednjači poslovanje nekretninama, koje je krajem ožujka ove godine brojalo 10.032 zaposlena. Slijedi poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo s padom broja zaposlenih za 2,4 posto u odnosu na ožujak 2024., na njih 25.184, te prerađivačka industrija, uz pad od 2,2 posto.

Trgovina na veliko i malo, nakon prerađivačke industrije djelatnost s najvećim brojem zaposlenih, porasla je i na mjesečnoj i godišnjoj razini, za 0,4 odnosno 1,1 posto, na 225.644, pokazuje DZS-ova statistika.

Broj nezaposlenih na mjesečnoj razini manji za 5,6 tisuća

Po podacima koje DZS preuzima od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), krajem ožujka 2025. u evidenciji Zavoda bilo je registrirano 90.729 nezaposlenih osoba, što je za 5.584 osobe ili 5,8 posto manje u odnosu na ovogodišnju veljaču.

Stopa registrirane nezaposlenosti, koja se izračunava kao odnos nezaposlenih prema ukupnome aktivnom stanovništvu, u ožujku je tako iznosila 5,1 posto, što je za 0,3 postotna boda manje nego u veljači ove godine, pokazuju podaci DZS-a.

Na godišnjoj razini broj nezaposlenih je pao za 16,8 posto.