Prema izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak koje su na snazi od 24. prosinca 2015., u godišnji limit od 13.000 kuna, koliko najviše mogu zaraditi uzdržavani članovi obitelji, ne uključuju se ni iznosi koji se uplaćuje djetetu ili roditelju kao pomoć za uzdržavanje.

Obveznici poreza na dohodak rezidenti imaju pravo na umanjenje porezne osnovice za osobni odbitak koji se sastoji od osnovnog osobnog odbitka od 2600 kuna na mjesec i odbitaka za uzdržavane članove obitelji. Uzdržavanim članovima obitelji smatraju se djeca koju uzdržavaju roditelji, bračni i izvanbračni drugovi, neformalni životni partner, roditelji poreznog obveznika, roditelji njegova bračnog i izvanbračnog druga odnosno neformalnoga životnog partnera te preci i potomci u izravnoj liniji (djed, baka, unučad). Uz to, poreznom se obvezniku uvećava osobni odbitak za njegovu invalidnost i za invalidnost uzdržavanih članova obitelji. Osim uvjeta srodstva uzdržavano dijete odnosno uzdržavani član ne smije cijele godine ostvariti primitak veći od 13.000 kuna. Ostvari li dijete ili uzdržavani član primitak koji premašuje taj godišnji iznos, porezni obveznik gubi pravo na dio osobnog odbitka koji je iskoristio tijekom godine i obvezan je na godišnjoj razini platiti razliku poreza na dohodak i prireza.

Kada porezni odbitak

U iznos godišnjeg limita od 13.000 kuna uključuju se svi oporezivi i neoporezivi primici uzdržavanog člana, osim obiteljskih mirovina koje ostvaruju djeca nakon smrti roditelja, socijalnih potpora, dječjeg doplatka i potpora za novorođenčad. Posljednjim izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak koje su na snazi od 24. prosinca 2015. (Nar. nov., br. 137/15.), a koje će se primjenjivati na godišnji obračun poreza na dohodak za 2015., dodatno je objašnjeno kako se u godišnji limit od 13.000 kuna ne uključuju ni primici koji, prema prirodi, znače samo uzdržavanje od roditelja ili članova uže obitelji, primjerice uplate koje roditelj doznačuje djetetu na račun na ime džeparca ili novac koji porezni obveznik uplaćuje svom roditelju ili roditelju supružnika kao pomoć za uzdržavanje. Također, u godišnji limit ostvarenih primitaka neće se uključivati ni primici koje je uzdržavani član primio kao naknadu stvarno nastalih troškova kao što su naknade troškova prijevoza za dolazak na posao, dnevnice, smještaj i prijevoz na službenom putovanju.

Svi drugi primici koje je uzdržavani član ostvario tijekom godine, oporezivi ili neoporezivi, zbrojeni na godišnjoj razini, određuju je li porezni obveznik smio za tu osobu iskoristiti osobni odbitak i mogu li se predujmovi poreza koji su plaćeni uz umanjenje porezne osnovice za toga uzdržavanog člana smatrati konačnom godišnjoj poreznom obvezom. Naprimjer, ako učenik ostvari 10.000 kuna zarade preko učeničkog servisa i 4000 kuna neoporezive stipendije, roditelju ne može za cijelu godinu biti uzdržavani član.

Pri određivanju ukupno ostvarenih primitaka za uzdržavanog člana zbrajaju se neoporezivi primici i bruto iznosi oporezivih primitaka, što nerijetko izaziva zabunu i neželjene porezne posljedice. Naprimjer, ako je uzdržavani student u 2015. primio 5000 kuna neoporezive stipendije pa se u listopadu zaposlio i primio dvije bruto plaće, svaka po 5000 kuna bruto odnosno 3500 kuna neto, za cijelu godinu ne može biti uzdržavani član roditelju jer je njegov primitak na godišnjoj razini 15.000 kuna. Poreznim obveznicima koji su tijekom 2015. iskoristili osobni odbitak za uzdržavanog člana obitelji, a taj je član u 2015. ostvario primitak koji prelazi propisani limit, Porezna uprava u posebnom će postupku utvrditi razliku poreza za plaćanje.

Porezna pokreće postupak

Do sada su te osobe bile dužne podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak, a od 2015. Porezna će sama u posebnom postupku i za njih sastaviti godišnji obračun poreza, osim ako ne raspolaže podacima. Podatke o primicima uzdržavanih članova crpit će iz informacija iskazanih u obrascima JOOPD koje dostavljaju isplatitelji oporezivih i neoporezivih primitaka, po osnovi međudržavne razmjene podataka i iz drugih dostupnih izvora. U ukupne primitke uključivat će se i primici od kamata, od prodaje otpada  te od dividendi i udjela u dobiti.

Ako se u posebnom postupku utvrdi da porezni obveznik nije imao pravo tijekom 2015. iskoristiti dio osobnog odbita za nekog od svojih uzdržavanih članova, a koristio se njime u plaćanju predujmova poreza na dohodak, bilo u dijelu bilo cijele godine, porezno tijelo do 30. lipnja 2016. dostavit će mu privremeni godišnji obračun i obvezati ga na plaćanje razlike poreza na dohodak.

Taj će obračun porezno tijelo sastaviti samo za dohodak od nesamostalnog rada na kojemu je korištenje olakšicom za uzdržavanog člana, osim ako bi uključenjem drugih dohodaka porezni obveznik imao manju obvezu plaćanja razlike poreza.