Izravna strana ulaganja u Europu dosegla su rekordne brojke u prošloj godini, pokazuju rezultati godišnjeg istraživanja EY-a o atraktivnosti ulaganja u Europu.

Bez obzira na činjenicu da je Europa tek nedavno izašla iz recesije, 2013. godina je bila rekordna za izravna strana ulaganja - zabilježeno je 3.955 projekata, što je porast od 4% u odnosu na 2012. godinu, pri čemu su vodeće bile Velika Britanija sa 799 projekata (rast od 152% u odnosu na 2012.) i Njemačka sa 701 projektom (rast od 12% u odnosu na 2012.). U regiji središnje i istočne Europe (uključujući Rusiju) ulaganja su se smanjila za gotovo 5%, dok je broj novootvorenih radnih mjesta pao za 4%.

Izlazak Europe iz recesije privukao je investicije potaknute inovacijama i visokom dodanom vrijednošću pa se tako najviše ulagalo u softver i sektor poslovnih usluga. U Europi se također povećalo ulaganje i u područje farmacije i znanstvenih istraživanja, kao i u proizvođački sektor, iako je u ovom sektoru broj novootvorenih radnih mjesta smanjen s obzirom na visoke troškove radne snage u Europi.

Tauno Olju, izvršni direktor u Odjelu savjetovanja u EY-u Hrvatska komentira: „Sveukupno, rezultati istraživanja pokazuju povratak investicija u Europu te je regija u cjelini postala atraktivnija za ulaganja nego što je to bilo proteklih godina. Ovi pozitivni signali odražavaju se u 36 postotnom rastu broja investicijskih projekata u Hrvatskoj, što je svakako pozitivan i ohrabrujući znak. Kao i u većini drugih zemalja u Europi, prerađivačka djelatnost privukla je najveći udio investicija, predstavljajući oko 40% ukupnih izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku. Vezano uz broj investicijskih projekata u prošloj godini, Hrvatska se nalazi na sredini ljestvice u odnosu na druge zemlje središnje i istočne Europe. Prednosti Hrvatske su svakako lokacija, manji troškovi radne snage u usporedbi sa zemljama zapadne Europe te obrazovana radna snaga."

Otkuda dolaze ulaganja?

Općenito su u Europi dominirala unutareuropska ulaganja, no na razini pojedinačnih zemalja, SAD je i dalje najveći pojedinačni izravni investitor u Europu s 1.027 investicijskih projekata u 2013. godini (26% od ukupnih projekata). U Hrvatskoj je najveći pojedinačni investitor u 2013. bila Francuska, nakon koje slijede Rusija, SAD i Italija.

Urbano-orijentirana ulaganja

Investicijska perspektiva neke zemlje je uvelike ovisila o njezinim vodećim gradovima. Primjerice, investicije u London prošle su godine porasle za 21% što znači da na London otpada gotovo polovina ukupnih izravnih stranih ulaganja Velike Britanije. Njemački gradovi poput Düsseldorfa i Darmstadta također su zabilježili povećanje investicija od 25 odnosno 40% u odnosu na godinu ranije. Helsinki je bio najbrže rastući grad u pogledu investicija s 50% više projekata. Ostali glavni europski gradovi kao što su Pariz, Barcelona i Dublin nisu uspjeli privući znatno više novih investicija, što je imalo veliki utjecaj na ukupni poredak njihovih zemalja.

Dugoročni trendovi

Zadnjih pet godina krize i recesije svakako je utjecalo na izravna strana ulaganja u Europu. Uspoređujući razdoblje od 2004.-2008. te 2009.-2013. vidimo tko su bili značajni pobjednici, a tko gubitnici. Istočna Europa, koja je u 2000-tim godinama privukla mnoge investicije, pokazala se najvećim gubitnikom nakon financijske krize sa smanjenjem investicijskih projekata od 12%, u usporedbi sa zapadnom Europom koja je zabilježila rast od 19%.

Olju dodaje: „Zapadna Europa uglavnom privlači investicije u sektore s visokom dodanom vrijednošću i manje radno intenzivne, dok središnja i istočna Europa skupa s Hrvatskom privlači više investicija u radno intenzivne sektore i one s manjom dodanom vrijednošću. Promjena ovog trenda i privlačenje većeg broja investicija s većom dodanom vrijednošću nije lagana zadaća za ni jednu od zemalja regije i zahtijevala bi fokusiranu suradnju između hrvatskih kompanija, vlade i postojećih investitora u korištenju tehnoloških mogućnosti za privlačenje investicija za stvaranje novih proizvoda i usluga."

Ulagači su sigurniji u Europu

Ove je godine istraživanje pokazalo da 54% ispitanika vjeruje da će Europa postati atraktivnija destinacija za ulaganja, što u usporedbi s godinom ranije kada je tako smatralo njih svega 39%, pokazuje povećanje povjerenja u Europu kao destinaciju za ulaganja. Posebno su optimistični azijski investitori - njih 60% vidi Europu kao atraktivnu destinaciju za ulaganja u budućnosti. Tu investitori naglašavaju konkurentnost kao ključ za održivi razvoj i atraktivniju Europu, posebno ističući važnost inovativnosti i poduzetništva. ICT, life science i energija, područja su koja investitori izdvajaju kao posebno važne za europski razvoj u idućem desetljeću. Među najveće slabosti europskog gospodarstva ubraja se potreba za poboljšanjem mobilnosti radne snage i razvojem vještina, uz istovremeno pojednostavljenje propisa i povećanje gospodarske integriranosti.

„Kako Europa postaje sve atraktivnija za ulaganja, za očekivati je da će se i pozicija Hrvatske poboljšati u nadolazećim godinama. Međutim, kako bi uopće bilo moguće da se takav scenarij ostvari, važno je poboljšati trenutačnu situaciju vezanu uz javne financije i zakonodavno okruženje", zaključuje Olju.