Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u prošlogodišnjem je prosincu na razini 28-članog EU-a porasla za 0,3 posto, pri čemu je njezin rast znatnije usporio u usporedbi sa studenim, kad je rast iznosio revidiranih 1,2 posto, pokazale su procjene Eurostata, objavljene u srijedu.

U eurozoni je rast industrijske proizvodnje također usporio na mjesečnoj razini, na 0,4 posto, s revidiranih 1,3 posto u studenome 2017. godine. Prethodno izvješće Eurostata pokazivalo je rast od jedan posto u studenome.

U 2017. godini je prosječna industrijska proizvodnja u EU porasla za 3,3 posto, a u eurozoni za tri posto, pokazalo je najnovije izvješće statističkog ureda EU-a.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u prosincu 2017. godine prema mjesecu ranije uvećana za 1,6 posto, nakon što je u istom postotku bila smanjena u studenome lani.

Među zemljama čijim podacima raspolažu u Eurostatu, najizrazitiji rast proizvodnje na mjesečnoj razini zabilježen je u Rumunjskoj, od 3,8 posto. Slijede Irska i Slovenija, s rastom od tri odnosno 2,7 posto.

S druge strane, najveći pad na mjesečnoj razini zabilježen je u Slovačkoj, za 2,7 posto, u Litvi, za 2,6 posto, te u Češkoj, za 1,5 posto.

Promatrano prema kategorijama proizvoda, rast industrijske proizvodnje pripisuje se 2,6-postotnom rastu proizvodnje trajnih potrošačkih roba, 1,3-postotnom rastu intermedijarnih roba, te 0,6-postotnom rastu netrajnih potrošačkih roba. Nasuprot njima, proizvodnja kapitalnih roba smanjena je 0,5 posto, a energije za 0,3 posto.

U eurozoni je rast proizvodnje zabilježen u svim promatranim segmentima, uz izuzetak onog kapitalnih roba gdje je proizvodnja smanjena za 1,1 posto. Pritom je proizvodnja trajnih potrošačkih roba porasla za 2,7 posto, intermedijarnih roba za 1,4 posto, energije za 1,3 posto, a netrajnih potrošačkih roba za 0,7 posto.

U EU na godišnjoj razini rast ubrzao; Hrvatska s najvećim padom

U 28-članom EU rast industrijske proizvodnje u prosincu lani ubrzao je na godišnjoj razini, na 4,8 posto, s revidiranih 3,8 posto u mjesecu ranije. I u19-članoj eurozoni rast je na godišnjoj razini ubrzao, na 5,2 posto, s revidiranih 3,7 posto u studenome lani.

Među zemljama članicama, čijim podacima su raspolagali u Eurostatu, najizrazitiji rast industrijske proizvodnje zabilježen je u Rumunjskoj, za 13,5 posto. Slijede Slovenija, s rastom od 12,2 posto i Švedska, s 8,5 posto većom proizvodnjom.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u prosincu 2017. prema istom mjesecu godine ranije pala za 2,5 posto, nakon 1,7-postotnog pada u studenome, pokazalo je Eurostatovo izvješće.

U skupinu s najvećim padom još su izdvojeni Luksemburg i Danska, s padom industrijske proizvodnje od 2,3 odnosno 2,2 posto.

Na razini EU-a u cjelini industrijska je proizvodnja porasla u svim promatranim kategorijama roba, izuzev energije gdje je skliznula za 0,1 posto. U segmentu kapitalnih roba porasla je za 7,7 posto, trajnih potrošačkih roba za 6,7 posto, intermedijarnih roba za šest posto, a netrajnih potrošačkih roba za 2,5 posto.

U eurozoni je rast industrijske proizvodnje zabilježen u svim segmentima - u proizvodnji kapitalnih roba za 7,6 posto, trajnih potrošačkih roba za 7,4 posto, intermedijarnih roba za 6,6 posto, netrajnih potrošačkih roba za 3,1 posto a energije za 0,6 posto.