Prema sezonski prilagođenim podacima, industrijska proizvodnja u EU u kolovozu je porasla 1,7 posto u odnosu na prethodni mjesec, nakon što je u srpnju zabilježen pad od 0,3, a u lipnju od 0,5 posto.

Na području eurozone rast je iznosio 1,4 posto, u odnosu na blagi porast od 0,3 posto u srpnju te pad od 0,6 posto u lipnju.

Među zemljama članicama čiji su podaci raspoloživi Eurostatu, najveći skok industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini ostvarila je Češka, 14,3 posto, a slijede Malta s 5,4 i Portugal s 4,7 posto.

S druge strane, pad je zabilježen u Nizozemskoj, za 2,4 posto, Švedskoj, za 1,8, te Francuskoj i Finskoj, u obje za 0,4 posto.

Industrijska proizvodnja u kolovozu u Hrvatskoj porasla je za blagih 0,3 posto, nakon pada u srpnju od 1,2 posto. stoji u Eurostatovom izvješću.

Prema kategorijama proizvoda, rast industrijske proizvodnje u EU na mjesečnoj razini proizlazi iz rasta proizvodnje kapitalnih dobara za 3,2 posto, trajnih potrošačkih dobara, 1,2 posto, intermedijarnih dobara za 1,0 posto. proizvodnje energije za 0,7 te netrajnih potrošačkih dobara za 0,4 posto.

Na području zajedničke europske valute, pak, rast proizvodnje kapitalnih dobara u kolovozu iznosio je 3,1 posto, proizvodnja trajnih potrošačkih dobara 1,3, intermedijarnih dobara 1,2 posto. proizvodnja energije 0,2 posto, dok je proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara stagnirala.

Rast na godišnjoj razini ubrzan

Industrijska proizvodnja u kolovozu na godišnjoj razini u EU porasla je 3,9 posto, nakon rasta od 3,3 u srpnju te 3,1 posto u lipnju, čime je na dobrom putu da se vrati na svibanjsku razinu kada je iznosila 4,2 posto.

Rast u eurozoni iznosio je 3,8 posto, nakon skoka od 3,6 u srpnju i 2,9 posto u lipnju.

Pritom je najveću stopu rasta ostvarila Litva,13,1 posto, Latvija, 12,1 te Rumunjska, 10,3 posto. Pad je zabilježen jedino u Nizozemskoj, 1,8 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u kolovozu u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec skočila 3,2 posto, nakon što je u srpnju na godišnjoj razini zabilježen rast od 2,5 posto.

Rastu na području EU proizvodnja kapitalnih dobara doprinjela je rastom od 5,5 posto, rast proizvodnje intermedijarnih dobara iznosio je 5,3 posto, proizvodnja trajnih potrošačkih dobara 3,6, netrajnih potrošačkih dobara 2,3 posto, dok je proizvodnja energije pala za 0,4 posto.

I na području zajedničke europske valute proizvodnja energije je u kolovozu na godišnjoj razini zabilježila pad, 0,7 posto, dok su ostale kategorije proizvoda porasle. Pritom. proizvodnja intermedijarnih dobara prednjačila je s 5,3 posto, proizvodnja kapitalnih dobara porasla je 4,9, trajnih potrošačkih dobara 3,6 te netrajnih potrošačkih dobara 2,4 posto, navode iz europskog statističkog ureda.