U izvješću se navodi da je dovoljan iznos likvidne imovine jamstvo ispunjavanja svih obveza države i održavanja makroekonomske stabilnosti u uvjetima stalno niskih cijene nafte.

Rusko ministarstvo ocjenjuje da su strahovi od značajnog smanjenja potrošnje energije zbog usporavanja globalne ekonomije i smanjenja prometnih tokova doveli do nižih cijena nafte "Urals" ispod bazne razine utvrđene proračunskim pravilom.

U 10 sati po moskovskom vremenu, cijena nafte Urals pala je za 25 posto i iznosila 33,92 dolara po barelu.

Ministar financija Anton Siluanov više je puta rekao da će proračun moći financirati troškove i obveze, čak i ako cijena nafte padne na 30 dolara po barelu.

U slučaju pada cijena nafte ispod 42 dolara po barelu u Rusiji se stvaraju se izgubljeni proračunski prihodi koji se financiraju iz Fonda za nacionalno blagostanje korištenjem mehanizma proračunskih pravila, odnosno prodajom deviza na otvorenom tržištu.

"Provođenje operacija na otvorenom tržištu nadoknadit će smanjenje priljeva deviza od izvoza nafte i naftnih derivata povezanog sa smanjenjem cijena nafte, što će imati stabilizacijski učinak na nacionalnu valutu", rečeno je u Ministarstvu financija.

Cijene nafte na svjetskim tržištima potonule su u ponedjeljak više od 30 posto, najviše od 1991. godine, jer je Saudijska Arabija započela cjenovni rat s Rusijom smanjivši drastično svoje prodajne cijene i poručivši da će povećati proizvodnju.

Na samom početku trgovanja u ponedjeljak cijena barela na londonskom tržištu potonula je za više od 14 dolara ili 31,5 posto, na 31,02 dolara.

Na američkom je tržištu, pak, cijena barela skliznula 32 posto, na 28 dolara.

Tako oštar dnevni pad cijena ′crnog zlata′ nije zabilježen još od siječnja 1991. godine, kada je započeo prvi Zaljevski rat i kada su cijene potonule 33 posto.

Drastičan pad cijena nafte na najniže razine od veljače 2016. posljedica je odluke Saudijske Arabije, najvećeg svjetskog izvoznika nafte, da kazni Rusiju, drugog najvećeg svjetskog proizvođača nafte, koja u petak nije pristala na prijedlog OPEC-a o daljnjem smanjenju proizvodnje.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini dojučerašnji saveznici, na čelu s Rusijom, dulje su se vrijeme pridržavali dogovora o smanjenju proizvodnje za 1,7 milijuna barela dnevno kako bi se podržale cijene nafte, koje su pod pritiskom zbog prevelike proizvodnje.