Na poslovne subjekte s područja Zagreba odnosilo se 43,1 posto prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje ili 2,6 milijardi kuna, što je i očekivano s obzirom na to da je u gradu Zagrebu sjedište najvećeg broja poslovnih subjekta, navode iz Fine.

Prema iznosu blokade slijede poslovni subjekti Splitsko-dalmatinske županije s udjelom od 9,4 posto i dugom od 600 milijuna kuna, Zagrebačke s udjelom od 7,2 posto ili 400 milijuna kuna, Istarske s udjelom od 6,2 posto ili 400 milijuna kuna te Primorsko-goranske županije s udjelom od 4,6 posto ili 300 milijuna kuna.

Na poslovne subjekte navedenih pet županija, odnosi se 70,5 posto svih neizvršenih osnova za plaćanje u Hrvatskoj.

Preostalih 29,5 posto iznosa duga disperzirano je na 16 županija, s udjelima od 0,5 posto u Ličko-senjskoj do 3,6 posto u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Promatraju li se dospjele neizvršene osnove za plaćanje prema prosječnom iznosu duga, najzaduženiji su blokirani poslovni subjekti Grada Zagreba sa 582,3 tisuće kuna. Slijede poslovni subjekti Zagrebačke županije s prosječnim dugom od 405,9 tisuće kuna te Krapinsko-zagorske županije s 402 tisuća kuna dospjelih neizvršenih osnova.

Prosječan iznos navedenih osnova na razini Hrvatske iznosi 327,7 tisuće kuna, što je za 13,5 posto manje nego prije godinu dana, kada je prosječan dug iznosio 378,7 tisuće kuna, navode iz Fine.

Najmanji je prosječni iznos duga po poslovnom subjektu u Sisačko-moslavačkoj županiji i iznosi 107,3 tisuće kuna.

U odnosu na stanje od godinu ranije, prosječan je dug povećan u devet županija, najmanje u Karlovačkoj (3,7 posto), a najviše u Istarskoj (92,6 posto).

Najviše blokiranih poslovnih subjekata u trgovini

Promatrano po djelatnostima, na zaduženost cjelokupnoga gospodarstva najviše su utjecali blokirani poslovni subjekti iz trgovine na veliko i malo na koje se na kraju rujna odnosilo 1,2 milijarde kuna ili 20,5 posto ukupnog iznosa dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje.

Po visini duga slijede poslovni subjekti iz područja građevinarstva s 1,1 milijardu kuna duga i udjelom od 19 posto, prerađivačke industrije s 700 milijuna kuna neizvršenih osnova i udjelom od 12,2 posto te djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s 500 milijuna kuna duga i udjelom od 8,9 posto.

Podaci Fine pokazuju da je na kraju rujna najviše blokiranih poslovnih subjekata u djelatnosti trgovine - njih 3.622. Slijede blokirani u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, 3.422, građevinarstva s 2.233 te prerađivačka industrija s 1.896 blokiranih poslovnih subjekata.