Hrvatsko gospodarstvo u 2024. godini porast će za 3,6 posto, a u 2025. za tri posto, dok će inflacija nakon ovogodišnjih tri posto u idućoj godini usporiti na 2,8 posto, prognoze su glavnih ekonomista četiri najveće hrvatske banke u sklopu najnovijih "HUB Izgleda" objavljenih u petak.

Glavni ekonomisti su povećali prognozu rasta za ovu godinu s prosječnih 3,3 posto sredinom godine na 3,6 posto, s obzirom na nedavnu objavu Državnog zavoda za statistiku po kojoj je BDP u trećem ovogodišnjem kvartalu porastao za 3,9 posto na godišnjoj razini.

Kažu da Hrvatska nastavlja rasti brže od prosjeka EU-a i europodručja, čije stope rasta za 2024. godinu Europska komisija procjenjuje na 0,9 odnosno 0,8 posto.

Glavni ekonomisti ističu da, iako će usporiti u odnosu na ovu godinu, hrvatski BDP će u 2025. i dalje rasti znatno brže od europskog prosjeka, uz daljnju konvergenciju Hrvatske prema prosjeku Unije, budući Komisija u slijedeće dvije godine očekuje umjereni oporavak gospodarstva EU-a po stopama od 1,5 odnosno 1,8 posto. Prema procjeni HUB-ovih ekonomista, hrvatski BDP će u 2026. porasti za 2,9 posto.

No, u idućoj godini, procjenjuju u HUB-u, ipak bi se mogla promijeniti glavna obilježja gospodarskog rasta. Tako, nakon brzog rasta realne osobne potrošnje po stopi od 5,3 posto u 2024. godini, iduća i 2026. mogle bi donijeti sporiji rast, od 3,5 i 3,1 posto.

Slično je s realnim bruto investicijama u fiksni kapital, koje bi nakon "iznimnog" rasta od 8,9 posto u 2024. godini, u sljedeće dvije godine mogle usporiti na 4,3 odnosno 4,9 posto.

Stabiliziranje izvoza

Iz HUB-a pojašnjavaju da glavni razlog zbog kojeg osjetno usporavanje rasta osobne potrošnje i investicija ne bi trebalo dovesti do proporcionalnog usporavanja rasta BDP-a je stabilizirajuća uloga inozemne potražnje.

S ovom godinom trebalo bi završiti razdoblje pada realne vrijednosti ukupnog izvoza, koji prema procjenama u 2024. iznosi 0,3 posto, te započeti razdoblje njegova realnog rasta po stopama od 2,6 i tri posto u sljedeće dvije godine.

"Takva prognoza izvoza je u skladu s prognozom Komisije o postupnom oporavku gospodarstva EU-a, jer ujedno znači oporavak najvažnijih hrvatskih trgovačkih partnera odakle može doći pozitivan impuls rasta inozemne potražnje"; napisali su iz HUB-a.

Inflacija i dalje na povišenim razinama

Zbog velike razlike u dinamici rasta logično je očekivati i nešto veću stopu inflacije, pa tako u HUB-u procjenjuju da će u ovoj godini iznositi tri posto, a njezina prosječna stopa bi se trebala zadržati na povišenim razinama i u iduće dvije godine, pa bi tako u 2025. mogla iznositi 2,8 posto, a u 2026. godini 2,3 posto.

Opća slika neposredne budućnosti koja je iscrtana ovim prognozama veoma je dobra, kažu iz HUB-a, pa tako navode da se očekuje daljnji pad stope nezaposlenosti s 5,3 posto u 2024. na pet posto u 2025. i 4,9 posto u 2026. To znači, napominju, nastavak napetosti na tržištu rada i nastavak pritisaka na rast plaća. Prosječni nominalni rast bruto plaća očekuje se na razini od sedam posto u 2025. i 4,2 posto u 2026., što je iznad očekivane inflacije.

Povišena inflacija malo iznad dva posto nastavit će doprinositi punjenju proračuna opće države, navode glavni ekonomisti hrvatskih banaka, koji očekuju da će deficit u 2025. iznositi 2,5 posto BDP-a, a 2,1 posto u 2026., što je "malo više" od prognoza Vlade od 2,3 odnosno 1,9 posto.

"Ne radi se o značajnim razlikama koje bi mogle osjetnije poremetiti očekivanu putanju javnog duga, koji u prognozama, mjereno postotkom BDP-a, nastavlja padati prema 56,8 posto na kraju 2026.", napisali su iz HUB-a.

Predsjednica HUB-ova kluba glavnih ekonomista hrvatskih banaka je Ivana Jović iz Privredne banke Zagreb (PBZ), zamjenik joj je Hrvoje Dolenec iz Zagrebačke banke (Zaba), a u Klubu se nalaze i Alen Kovač iz Erste banke te Zrinka Živković-Matijević iz Raiffeisen banke. Najnovija anketa među njima provedena je tijekom prosinca ove godine, a rezultate je obradila Arhivanalitika.