Tijekom 2015. godine recesiji u Hrvatskoj doći će kraj, ali gospodarski izgledi ostaju i dalje slabi s obzirom da unutarnje strukturne slabosti onemogućavaju oporavak domaće potražnje, a inozemna potražnja nije dovoljna za snažnije pokretanje gospodarstva s obzirom na nisko učešće vanjskotrgovinske razmjene u ukupnom gospodarstvu, predviđaju analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA).

U publikaciji RBAnalize, pod naslovom "Između recesije i oporavka" na temu Hrvatske u ciklusu Europskoga semestra, analitičari RBA podsjećaju da je u šet godina recesije kumulativno izgubljeno 12,5 posto hrvatskog realnoga bruto domaćeg proizvoda.

Iako tijekom 2015. godine projiciraju kraj recesije, ističu i kako raspoloživi podaci za prvo tromjesečje ove godine upućuju na to da bi prva objava BDP-a, predviđena za svibanj, mogla pokazati blagu realnu godišnju stopu pada, od 0,1 posto, a najznačajniji negativan doprinos očekuju od bruto investicija u fiksni kapital.

Na valu oporavka u eurozoni očekuju nastavak rasta izvoza roba i usluga te održavanje viška na tekućem računu platne bilance, a unatoč povećanju ponude kapitala iz inozemstva ne očekuju promjenu usporene dinamike rasta vanjskoga duga.

Smanjenju vanjske ranjivosti, navode iz RBA, doprinijet će nastavak procesa razduživanja u sektoru stanovništva i kreditnih institucija, dok će poduzeća, kao i u 2014., nastojati doći do relativno jeftinijih inozemnih izvora financiranja.

Podsjećaju i da se rast vanjskog duga države nastavio novim izdanjem euroobveznica, kojim je Hrvatska već tijekom prvoga tromjesečja osigurala više od polovice svojih potreba za refinanciranjem, a politika velikih središnjih banaka, osobito Europske središnje banke, omogućila je pad troškova financiranja diljem tržišta na povijesno niske razine, što se posljedično prelilo i na hrvatske vrijednosnice.

"Ipak, usporedba s državama regije upozorava na povišenu osjetljivost na promjenu percepcije rizika kod investitora, što bi se u slučaju većih poremećaja na financijskim tržištima moglo negativno odraziti na troškove budućih refinanciranja države", ocjenjuju analitičari RBA.

Uz prognozu stabilnosti monetarne politike, očekuju i da će središnja banka i sljedećih mjeseci nastojati potaknuti oporavak putem osiguranja likvidnosti. Međutim, ističu, kao i prethodnih godina potvrdit će se njezin ograničen utjecaj jer izostaje potpora ostalih gospodarskih politika.

"Osobit izazov za financijski sektor predstavlja državna intervencija u gospodarstvo nakon siječanjske aprecijacije švicarskoga franka. Uvođenje administrativnoga tečaja pri otplati kredita vezanih uz franak smanjit će dobit bankarskoga sektora u 2015. godini, ali stabilnost bankarskoga sektora ostaje neupitna uz najvišu razinu adekvatnosti kapitala među novim članicama EU-a", navode analitičari RBA.

Tako u ovoj godini u fokusu ostaje fiskalna politika, potreba za dubinskim restrukturiranjem javnoga sektora i obuzdavanje rasta javnoga duga, no analitičari RBA ocjenjuju da se, s obzirom na izbornu godinu, teško mogu očekivati značajniji pomaci.

"Namjere Vlade u smislu provođenja reformi i ispravljanja makroekonomskih neravnoteža doznat ćemo tijekom travnja u Nacionalnom programu reformi i Programu konvergencije koje je Hrvatska dužna dostaviti Europskoj komisiji u okviru tzv. Europskoga semestra. Očekujemo prihvaćanje oba dokumenata jer su uzroci, stanje i rješenja hrvatskih strukturnih slabosti već godinama poznati. Međutim, otvoreno ostaje pitanje učinkovite i pravodobne implementacije nužnih (korektivnih) mjera", zaključuje se u analizi.