Od ove su odluke, prema riječima ministra financija Zdravka Marića, izuzete tvrtke Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste, Hrvatska kontrola zračne plovidbe, zračne luke Dubrovnik, Split, Pula, Zadar, Zagreb, Osijek i Rijeka te Zračno pristanište Mali Lošinj.

Izuzeti su i Središnje klirinško depozitarno društvo, HŽ Infrastruktura, Hrvatska poštanska banka i Jadrolinija. Iznimka je i tvrtka Agencija Alan d.o.o., koja u proračun mora uplatiti 100 posto svoje prošlogodišnje neto dobiti.

Strategija e-Hrvatska: do 2020. ulaganje u ICT od 2,6 mlrd kn

Vlada je donijela i Strategiju e-Hrvatska 2020 s akcijskim planom za njezinu provedbu, koja je uvjet za korištenje sredstava iz strukturnih fondova Europske unije za razdoblje do 2020. godine.

Glavni cilj Strategije je osigurati povezivanje informacijskih sustava tijela javne uprave iz svih sektora, poput tržišta rada, obrazovnog sustava, kulturne i nacionalne baštine, upravljanja zemljištem, zdravlja, socijalne skrbi, itd., na način da se građanima pruži što veći broj kompleksnih e-usluga.

Strategija u proračunskom razdoblju za 2017. godinu i projekcijama za 2018. i 2019. godinu predviđa sredstva za provedbu u iznosu od 1,9 milijardi kuna, od čega 1,3 milijarde kuna iz EU fondova, a 600 milijuna kuna iz nacionalnih sredstava.

Ukupno, do 2020. godine akcijskim je planom provođenje oko 150 projekata ukupne vrijednih 2,6 milijardi kuna, od čega bi se 1,8 milijardi kuna trebalo financirati sredstvima EU.

Zemljište za „Piškornicu"

Uz ostalo, Vlada je donijela i odluku o prodaji državne nekretnine, odnosno građevinskog zemljišta u Koprivničkom Ivancu i Kunovcu potencijalnom investitoru, tvrtki Piškornica, koju je, prema riječima ministra državne imovine Gorana Marića, osnovalo šest županija sjeverozapadne Hrvatske.

Zemljište je namijenjeno za realizaciju projekta Regionalnog centra za gospodarenjem otpadom sjeverozapadne Hrvatske „Piškornica", koji je Vlada 2014. godine proglasila strateškim projektom.

Ukupna površina zemljišta na koje se odnosi odluka Vlade je nešto više od 135 tisuća četvornih metara, a očekivana cijena koju bi država trebala dobiti od prodaje je 4,22 milijuna kuna.

Općini Križ Vlada je dala suglasnost za podizanje 10 milijuna kuna vrijednog kredita kod Privredne banke Zagreb. Sredstvima tog kredita, s rokom otplate od 11 godina, općina Križ bi trebala financirati kapitalni projekt izgradnje dječjeg vrtića i kupnje zemljišta.