Premijer Andrej Plenković u srijedu je najavio kako će Vlada s ciljem ublažavanja rasta cijena energenata na građane djelovati u tri segmenta - socijalni transferi, naknade u cijenama plina i struje te elementi poreznog sustava odnosno stope PDV-a.

"Vlada pozorno analizira kretanje cijena energenata i mjere koje poduzimaju druge države članice Europske unije. Trenutno se razmatraju sve opcije koje će zaštititi standard građana", rekao je Plenković na konferenciji "Energetska sigurnost u eri brze dekarbonizacije", u organizaciji Jutarnjeg lista.

Podsjećajući da je Vlada u jesen prošle godine intervenirala zamrzavanjem cijena naftnih derivata, ponovio je kako se razmatra situacija vezano za rast cijena električne energije i plina.

Najavio je pritom kako će se Vlada voditi djelovanjem u tri segmenta s osnovnim ciljem ublažavanja udara na kućanstva i građane.

Prvi segment je mjera socijalnih transfera, pri čemu je premijer najavio povećanje naknada socijalno ugroženijma. To je danas naknada do najviše 200 kuna, vaučer koji dobiva 64 tisuće socijalno najugroženijih kućanstava.

"Naš plan je donijeti novi regulatorni okvir gdje će se povećati opseg tih naknada, tj. proširiti polje primjene, uz struju, i na plin. Proširit ćemo i krug primatelja tih naknada i povećati iznos. Kroz sva tri elementa ćemo djelovati da zaštitimo one najugroženije u društvu", poručio je Plenković.

Drugi dio paketa se odnosi na sagledavanje svih naknada u konačnom izračunu cijena plina ili struje. Tu ćemo se osloniti i na važnu ulogu HEP-a, koja je državna energetska kompanija i koja u ovim okolnostima, kao i ostale, ima i snage dio tog tereta iznijeti na svojim plećima, istaknuo je premijer.

Treći element je sagledavanje svih elemenata koja imamo kroz porezni sustava odnosno PDV-a, pri čemu je premijer podsjetio da je trenutno stopa PDV-a na struju 13 posto, a na plin 25 posto. "Radimo temeljite analize fiskalnih učinaka, gledamo na smanjivanje kako bi smanjili udar na građane i gospodarstvo", rekao je Plenković.

U svom je izlaganju podsjetio i na razloge koji su na svjetskom tržištu doveli do znatnog porasta cijena plina i električne energije, zamjećujući kako hrvatski građani u proteklom razdoblju nisu osjetili značajnije taj rast. Primjerice, cijena električne enegije je krajem prošle godine u EU prosječno porasla za 30 posto, pri čemu je Plenković naveo kako je taj rast u Berlinu bio 9 posto, Beču 27 posto, a Amsterdamu primjerice 114 posto.

U kontekstu globalne energetske krize sve se češće spekulira i s problemima opskrbe energentima, rekao je premijer iznoseći pritom i podatke kako Hrvatska još uvijek ima značajnu domaću proizvodnju ugljikovodika - domaćom proizvodnjom nafte zadovoljava oko 20 posto potrošnje, a kod plina, prema podatcima za prošlu godinu, zadovoljava 30-ak posto domaće potrošnje.

Premijer je u tom kontekstu istaknuo i LNG terminal na Krku, kojim si je Hrvatska priskrbila sigurnu opskrbu plina iz svih dijelova svijeta.

"Mi smo prepoznali strateški značaj ovoga projekta za energetsku neovisnost Hrvatske i za diverzifikaciju opskrbe", naveo je Plenković, dodavši da terminal Hrvatskoj daje jednu sasvim drugu dimenziju na energetskoj karti Europe.

Lani je, inače, na terminal došao 21 brod za prijevoz ukapljenog prirodnog plina, iskrcano je oko tri milijuna prostornih metara ukapljenog plina te uplinjavanjem dobiveno 1,7 milijardi prostornih metara prirodnog plina koji je predan u transportni sustav Hrvatske. U ovoj godini planira je dolazak 24 broda na LNG terminal.

Hrvatska u energetskoj tranziciji mora biti ambiciozna

Premijer smatra da u energetskoj tranziciji Hrvatska mora biti ambiciozna, a uz ostalo je najavio i skoro upućivanje u javno savjetovanje hrvatske strategije za vodik za razdoblje do 2050 godine. Podsjetio je i na predviđena ulaganje u solarne kapacitete, nove tehnologije, geotermalne izvore, nukleranu energiju i značaj nuklerke Krško za Hrvatsku te veliki značaj mjera energetske učinkovitosti i sl.

Plenković je podsjetio i kako pravila mehanizma za oporavak i otpornost predviđaju da se 37 posto sredstava usmjeri za zelenu tranziciju, a na raspolaganju će biti i sredstva iz ostalih izvora, kao što su modernizacijski fond i fond za prevednu tranziciju.

Podsjetio je kako novi zakonodavni paket Europske unije predviđa formiranje socijalnog fonda za klimatsku politiku, kako bi se osigurala dodatna sredstva za ublažavanje učinaka politika smanjenja emisija stakleničkih plinova. Prema predviđenom ključu, Hrvatskoj bi pritom na raspolaganju bila 1,4 milijarda eura, naveo je Plenković, dodajući kako će se time pomagati građanima da financiraju ulaganja energetsku učinkovitost, nove sustave grijanja i hlađena i čišću mobilnost.

Timmermans: Ključno načelo - pravednost

Izvršni potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans rekao je da Europska unija radi na smanjenju emisija za najmanje 55 posto do 2030. kako bi došli na put ostvarenja klimatske neutralnosti do 2050. godine.

"Ispunjavanje ovih ciljeva nije samo politička obveza. Od donošenja europskog zakona o klimi to je zakonski uvjet. Dodao bih da je to i moralna obveza. Mlađim generacijama dugujemo djelovanje za njihovu budućnost", poručio je Timmermans.

Prijedlozi u sklopu paketa "Spremni za 55 posto" pomoći će provesti potrebne promjene, rekao je, izdvajajući kao ključno načelo u svim prijedlozima pravednost. Jer, ako ovaj prijelaz nije pravedan, tranzicije neće biti, naglasio je.

Iznio je izračune međunarodne agencije za obnovljivu energiju po kojima je između 2012. i 2020. samo u obnovljivim izvorima energije stvoreno gotovo pet milijuna radnih mjesta. Obnovljivi izvori energije stvaraju više radnih mjesta nego fosilna goriva, istaknuo je Timmermans.

Predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede (HEP) Frane Barbarić upozorio je kako je Europa trenutno suočena s enermnim rastom cijena energije te su i HEP-u lani rasli svi ulazni troškovi.

Po podatcima koje je iznio, na nama referentnoj mađarskoj burzi struje cijena megavatsata struje 2020. godine iznosila je 32 eura, lani 121 euro. Ove je godine iznad 150 eura. Isto tako, nabavna cijena plina lani je bila 60 posto veća nego 2020. godine.

Barbarić je istaknuo i kako hrvatska kućanstva plaćaju nižu cijenu električne energije od prosjeka Europske unije. U prvom polugodištu prošle godine nižu cijenu električne ergije imala su samo kućanstva na Malti, u Bugarskoj i Mađarskoj, rekao je.

Dodaje kako pritom treba voditi računa o socijalno osjetljivim kategorijama stanovništva, uz podatak da je HEP prošle godine kućanstvima na Banovini otpisao potraživanja za električnu i toplinsku u iznosu većem od 60 milijuna kuna. S mjerama otpisa nastavljamo i u ovoj godini, istaknuo je.

Predsjednik Uprave HEP-a najavio je niz ulaganja te kompanije u obnovljive izvore energije, kao što su solarne i vjetroelektrane, potom ulaganja u hidroelektrane, a u niskougljični miks uključena je i nuklearna opcija, itd.

Mi smo u aktualnom trogodišnjem razdoblju planirali investicije u iznosu većem od 12 milijardi kuna, što je godišnje više od četiri milijarde kuna ulaganja, naglasio je Barbarić.