Za ostvarivanje tih ciljeva utvrđeno je 25 mjera ekonomske politike grupiranih u 10 reformskih prioriteta.

Ti prioriteti su unaprjeđenje poslovnog okruženja; investicijska politika okrenuta budućnosti; poboljšanje upravljanja i raspolaganja državnom imovinom; unaprjeđenje javne uprave; poboljšanje učinkovitosti pravosudnog sustava; obrazovanje i osposobljavanje u skladu s potrebama tržišta rada; jačanje okvira za upravljanje javnim financijama i provedbu fiskalne konsolidacije; poticanje demografske revitalizacije; unaprjeđenje sustava socijalne skrbi i osiguranje financijske stabilnosti, održivosti i kvalitete zdravstvenog sustava.

Provedba mjera predviđena je kroz 75 aktivnosti.

U Programu je definirano i deset mjera za postizanje nacionalnih ciljeva u okviru strategije Europa 2020. u 5 područja: zapošljavanje, istraživanje i razvoj, klimatske promjene i energetska održivost, obrazovanje i smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti.

Premijer Andrej Plenković je na sjednici Vlade rekao da je program odraz kontunuiteta Vladine politike, ali i rada u novim okolnostima, izazvanih pandemijom korona virusa.

Nacionalni program reformi i program konvergencije Vlada treba dostaviti Europskoj komisiji do kraja travnja, u okviru "europskog semestra".

Očekuje se pad BDP-a od 9,4 posto

U programu konvergencije za ovu godinu se projicira pad BDP-a od 9,4 posto, a za iduću godinu oporavak po stopi od 6,1 posto.

Sve sastavnice BDP-a, osim državne potrošnje, pod utjecajem izdvajanja za zdravstveni sustav i potpore gospodarstvu, ove godine će pasti, rekao je ministar financija Zdravko Marić.

Očekuje se da će proračun opće države zabilježiti manjak od 6,8 posto BDP-a ili 24,8 milijardi kuna u 2020., a u 2021. godini projicirano je smanjenje manjka proračuna opće države na 2,4 posto BDP-a.

Na temelju kretanja fiskalnog salda proračuna opće države očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2020. porasti za 13,5 postotnih bodova u odnosu na 2019. te će iznositi 86,7 posto BDP-a, ponajviše zbog povećanih potreba za zaduživanjem uslijed negativnog fiskalnog učinka uzrokovanog pandemijom koronavirusa.

U 2021., uslijed smanjenja manjka proračuna opće države na 2,4 posto BDP-a i snažnog gospodarskog rasta, očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u iznositi 83,2 posto BDP-a, što predstavlja pad za 3,5 postotna boda u odnosu na 2020. godinu.

Predviđa se da će potrošačke cijene u 2020. blago pasti, za 0,3 posto na godišnjoj razini.

Vlada računa da će uvođenje potpore HZZ-a za očuvanje radnih mjesta znatno ublažiti utjecaj šoka na zaposlenost te se na razini cijele 2020. očekuje pad broja zaposlenih od 3,3 posto, dok će prosječna anketna stopa nezaposlenosti u 2020. iznositi 9,5 posto, a 9 posto 2021. godine.

Što se tiče fiskalnih kretanja, direktne proračunske potpore, procjenjuju se na 14,9 milijardi kuna, a uključuju odgodu izravnih poreza i doprinosa, otpis izravnih poreza i doprinosa, odgađanje obveze uplate poreza na dobit po godišnjem obračunu za 2019., potpore za očuvanje radnih mjesta te nabavu medicinske i zaštitne opreme za borbu protiv COVID-19, a procjenjuju se na 14,9 milijardi kuna.

Dodatno je osigurano više od 15 milijardi kuna za što povoljnije kreditiranje poduzetnika kroz programe HBOR-a i HAMAG BICRO-a, a tu je i 17 milijardi kuna moratorija na kredite.

Hrvatska znatno pripremljenija nego 2008.

Ministar Marić naglasio je da glavni kontekst donošenja Nacionalnog programa reformi za 2020. godinu i Plan konvergencije za 2020. i 2021. godinu, čine razorni gospodarski učinci globalne pandemije korona virusa, ali je istaknuo da je Hrvatska aktualnu krizu dočekala znatno spremnije nego globalnu krizu 2008. godine.

Pritom je podsjetio da je Hrvatska nekoliko godina ostvarila višak na računu platne bilance, da je inozemni dug u silaznoj putanji te da je tri godine zaredom ostvaren proračunski višak, kao i smanjenje udjela javnog duga u BDP-u.

Hrvatska je, pored toga, uvela brze i snažne potpore privatnom gospodarskom sektoru te postigla dobru zdravstveno-epidemiološku sliku, dodao je Marić.