Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla 2,4 posto, na 63,55 dolara, a u jednom je trenutku dosegnula i 64,65 dolara, najvišu razinu od lipnja 2015. godine.

Na američkom je tržištu, pak, barel poskupio 1,9 posto, na 56,72 dolara, a tijekom tjedna cijena mu je dosegnula 57,92 dolara, najvišu razinu od srpnja 2015. godine.

Od lipnja, kada su zaronile na najniže razine u ovoj godini, cijene nafte porasle su oko 40 posto, a podršku cijenama već dugo vremena pružaju očekivanja da će Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i nakon ožujka iduće godine ostati pri dogovoru o smanjenju proizvodnje za 1,8 milijuna barela dnevno kako bi se smanjila neravnoteža između velike ponude i manje potražnje.

Na tržištu očekuju da će članice OPEC-a na sastanku krajem studenoga postići dogovor o tome.

"Na tržištu su nedvojbeno i dalje uvjereni da će OPEC uspjeti u dostatnoj mjeri uravnotežiti tržište produljenjem razdoblja smanjene proizvodnje. Pozornost se stoga usmjerava na svaku vijest koja potkrepljuje te procjene", tumače analitičari Commerzbanka.

No, ističu i to da bi visoke cijene nafte mogla dovesti do rasta proizvodnje iz škriljca u SAD-u.

Procjenjuje se da će prosječna proizvodnja u SAD-u u ovoj godini porasti na 9,2 milijuna barela dnevno, dok je lani iznosila 8,9 milijuna. Iduće bi godine, pak, mogla dosegnuti rekordnih 10 milijuna barela dnevno.

Na to ukazuju i podaci tvrtke Baker Hughes, prema kojima je broj naftnih postrojenja u SAD-u prošloga tjedna povećan za njih devet, što je njihov najveći tjedni skok od lipnja, pa je ukupan broj tih postrojenja dosegnuo 738.

Lani su u tom razdoblju bila aktivna samo 452 postrojenja, što pokazuje da proizvođačima u SAD-u odgovaraju ove razine cijena nafte.

Zbog toga, ali i zbog tenzija na Bliskom istoku, posebice između Saudijske Arabije i Irana, analitičari Goldman Sachsa u idućem razdoblju očekuju veće oscilacije cijena nafte.