Hrvatsko gospodarstvo moći će prosperirati smanjenjem pritiska na gospodarstvo, odnosno ukidanjem parafiskalnih nameta, manjom i efikasnijom javnom upravnom i lokalnom samoupravom, izjavio je danas predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi, ocijenjujući kako Hrvatsku prema dnu vuče nedostatak kvalitete upravljanja na svim razinama.

Vlasništvo obvezuje i treba ga razlučiti od upravljanja, jer ako je netko vlasnik ne znači i da je dobar upravljač, rekao je Tedeschi na okruglom stolu "Hrvatski pokretači rasta" u organizaciji magazina Banka.

Hrvatska je premala da ima ovakvu strukturu organizacije javne i lokalne uprave. To je neodrživo i to treba mijenjati, smatra Tedeschi.

Od Vlade očekuje kvalitetnije upravljanje, smanjenje rashoda, donošenje zakona koji će omogućiti brži rast gospodarstva i stvaranje konkurentnosti.

Na pitanje čini li Vlada dovoljno da se izađe iz recesije, odgovorio je kako je od Vlade očekivao više, da bude bolje selekcionirana u smislu vještina i znanja, da bude bolje pripremljena i odlučnija.

S druge strane, treba bit fer i reći da su naslijedili devastiranu ekonomiju, zemlju u visokoj korupciji i da su napravili određene pomake, što je bitno za naše društvo, rekao je.

Tedeschi smatra kako će se osnovna promjena dogoditi kad poslovni ljudi u Hrvatskoj shvate da je hrvatsko tržište malo i da čitav niz kompanija treba promijeniti paradigmu i način razmišljanja te krenuti u svijet.

"Nekad smo imali torbare koji su odlazili u Njemačku, Austriju i bili spretni trgovci. Mi moramo vratiti taj duh da naš čovjek zna prodati i da ima proizvod koji može prodati", kazao je, dodajući kako treba tražiti tržište, biti konkurentan, pobjediti u tržišnoj utakmici.

Tedeschi vjeruje da je izlazak iz recesije moguć, ali ga, s druge strane, brine što je velik broj onih unutar hrvatskog društva koji se jako opiru bilo kakvim promjenama.

Kad prestanemo jesti budućnost naše djece već smo puno napravili, a to znači da treba smanjiti troškovnu, rashodovnu stranu proračuna koja je ogromna i neizdrživa, što god tko mislio o tome, rekao je.

Prema njegovim riječima, Atlantic će svoju poziciju pokušati ojačati van Adria regije. Daljnje širenje Atlantica ići će u dva pravca - tržišta zemalja bivšeg Sovjetskog saveza te u nekoliko zapadnoeuropskih država, odnosno Njemačku, Austriju i Švicarsku, rekao je prvi čovjek Atlantica.

Izlazak na nova tržišta cilj je i Hrvatske elektroprivrede (HEP) čiji je predsjednik Uprave Tomislav Šerić ponovio kako je u tijeku proces transformacije HEP-a u tržišno orijentiranu tvrtku. Cilj je postati efikasniji iznutra kako bi izišli na nova tržišta, kazao je.

Izvršni direktor za strategiju i tržišta kapitala Agrokora Zdravko Marić također je istaknuo nužnost boljeg upravljanja, a kao pokretače razvoja gospodarstva naveo je energetiku, poljoprivredu, transport, turizam.

Uoči okruglog stola predstavljena je i lista 500 najvećih tvrtki srednje Europe i regije za 2014.

Na ovogodišnjoj ljestvici 500 najvećih, koju je objavila konzultantsko-revizorska kuća Deloitte, našlo se 12 hrvatskih tvrtki, koje predvode Agrokor i Ina - s prihodom od 3,97 milijardi eura u prošloj godini Agrokor se plasirao na 27. mjesto, a slijedi Ina koja je s 3,6 milijardi eura prihoda na 34. mjestu. Na ljestvici su uz ostalo i HEP koji se plasirao na 95. mjesto s 1,7 milijardi eura prihoda, dok je Konzuma 1,6 milijardi eura na 105. mjestu.

Na listi 50 najvećih banaka srednje Europe najbolje plasirana banka iz Hrvatske je Zagrebačka banka na 12. mjestu, a na listi 50 najvećih osiguravatelja Croatia osiguranje na 25. mjestu.