To je usporavanje u odnosu na 2017., za koju u Svjetskoj banci procjenjuju da će završiti sa stopom rasta BDP-a od 3 posto. U 2019. Svjetska banka očekuje blago ponovno ubrzanje hrvatskog gospodarskog rasta na 2,8 posto.

Najnovija procjena Svjetske banke o rastu gospodarstva u ovoj godini za 2,6 posto nešto je niža od prognoza ostalih institucija.

Tako je Europska komisija u nedavnim prognozama objavila kako u 2018. očekuje rast hrvatskog gospodarstva za 2,8 posto. Međunarodni monetarni fond (MMF) očekuje rast gospodarstva od 2,7 posto.

Hrvatska narodna banka (HNB) u ovoj godini očekuje rast gospodarstva od 2,9 posto, dok Vlada proračun za ovu godinu temelji na procjeni rasta gospodarstva od 2,9 posto.

Za dugoročni rast trebaju reforme obrazovanja, zdravstva i infrastrukture

U najnovijim izgledima pod nazivom "Široko utemeljen uzlet, no koliko dugo?", Svjetska banka očekuje ove godine globalni gospodarski rast od 3,1 posto, što je blago ubrzanje u odnosu na 2017. godinu, za koju procjenjuje da je završila sa stopom rasta od 3 posto.

Time je svoju raniju procjenu rasta globalnog gospodarstva za 2018. povećala za 0,2 postotna boda. U 2019. godini očekuje globalnu stopu rasta od 3 posto.

U Svjetskoj banci ističu da je 2018. godina na putu da bude prva godina od financijske krize u kojoj bi globalno gospodarstvo trebalo funkcionirati na ili blizu punog kapaciteta. Međutim, u izvješću se upozorava da će taj uzlet biti kratkoročan, pri čemu će poboljšanje životnog standarda i smanjivanje siromaštva dugoročno biti pod rizikom.

Kako ističu, zakonodavci će trebati potražiti alate za stimuliranje kratkoročnog rasta i izvan alata monetarne i fiskalne politike te razmotriti inicijative koje bi mogle potaknuti dugoročni potencijal gospodarstva.

"Široko utemeljeni oporavak globalnog rasta ohrabruje, no nema razloga za samozadovoljstvo. On je velika prilika za investiranje u ljudski i fizički kapital. Ako se zakonodavci diljem svijeta fokusiraju na te ključne investicije, mogu povećati produktivnost svojih zemalja, ojačati sudjelovanje radne snage i približiti se ciljevima ukidanja ekstremnog siromaštva i jačanja zajedničkog prosperiteta," rekao je predsjednik Svjetske banke Jim Yong Kim.

Vlade bi tako trebale promovirati reforme za poboljšanje obrazovanja, zdravstvenih usluga i infrastrukture, poput prometnica, luka, opskrbe strujom i telekomunikacijske mreže. Naime, zdravija i bolje obrazovana radna snaga vjerojatno će biti i produktivnija, dok bolja infrastruktura poduzetnicima također povećava produktivnost.

Za regiju Europe i središnje Azije, u koju je uključena i Hrvatska, ta međunarodna financijska institucija podigla je procjenu rasta s prethodnih 2,7 na 2,9 posto u 2018. godini. Za proteklu, 2017. godinu procjenjuje stopu rasta u toj regiji na 3,8 posto.