Svjetska banka preporučuje Hrvatskoj da u sadašnjoj financijskoj krizi, umjesto naglih odluka o temeljnim postavkama svog mirovinskog sustava, pristupi njegovu preispitivanju i otklanjanju problema, navodi se u izjavi koju je u četvrtak dao voditelj Ureda Svjetske banke u Zagrebu Andras Horvai.
"Financijska kriza potaknula je pojedine zemlje da ponovo razmotre strukturu njihovih mirovinskih sustava. Međutim, moglo bi biti preporučljivo da se suzdrže od naglih odluka u sadašnjih financijskoj krizi i radije razmotre mjere koje će ukloniti probleme, a neće utjecati na temeljne postavke sustava", istaknuo je Horvai u izjavi, kojom je Svjetska banka odgovorila na zahtjev da komentira najavu restrukturiranja mirovinskog sustava u Hrvatskoj, u čijoj je reformi Svjetska banka igrala vodeću ulogu.

Horvai je ocijenio da bi bilo korisno "provesti sustavno preispitivanje cijelog mirovinskog sustava, kako bi se utvrdio stupanj uspješnosti 'drugog stupa' u Hrvatskoj".

"Većina nejednakosti između beneficija dvaju sustava potječe od promjena koje su izvršene u prvom stupu od uvođenja drugog stupa", kazao je Horvai i dodao kako bi stoga, "prije uvođenja velikih promjena u mirovinski sustav, bilo korisno izvršiti uvid u pitanja oba stupa zajedno, na sustavan način".

Takvo preispitivanje, prema njegovim riječima, može pomoći da se "utvrdi koliko je uspješan ili neuspješan bio drugi stup u Hrvatskoj, jednako u domaćem i međunarodnom kontekstu, da se utvrde problemi i analiziraju uzroci i moguća rješenja".

Od zemalja koje su se pod pritiskom financijske krize odlučile za zahvat u mirovinski sustav, najpoznatija je Argentina, čija je predsjednica Cristina Kirchner u listopadu 2008. nacionalizirala privatne mirovinske fondove s ukupno 26 milijardi dolara imovine.
Pritisnuta dolaskom na naplatu velikih rata vanjskog duga i padom proračunskih prihoda, zbog svjetskog urušavanja cijena sirovina, posebno soje koja je 25 posto argentinskog izvoza, vlada u Buenos Airesu se odlučila na taj potez, tvrdeći da privatni fondovi loše upravljaju ušteđevinama Argentinaca, piše u četvrtak poslovni dnevnik The Wall Street Journal.

"Argentina je u osnovi uništila svoje tržiše kapitala", ocijenio je za WSJ Pablo Giorgi, direktor za planiranje Grupo Los Grobo SA, najvećeg argentinskog proizvođača soje, čijih je više od 20 milijardi dolara korporativnih obveznica činilo glavninu kapitala nacionaliziranog u privatnim mirovinskim fondovima.

Giorgi je kazao kako je zabrinut da će nacionalizirani fondovi više brinuti o vladinom dugu nego o privatnom sektoru.