Štediša s 50.000 dolara ušteđevine jučer je u domaćoj valuti imao 336.900 kuna, odnosno 22.400 kuna više nego prvog dana ove godine. Prvog siječnja ta mu je dolarska svota vrijedila 314.500 kuna, a do jučerašnjeg dana kuna je oslabjela toliko da je na svaki dolar zaradio 45 lipa.

Loše akvizicije

Prije godinu dana ti su dolari vrijedili 282.500 kuna i ovaj je štediša, da prstom nije pomaknuo, zaradio na tečaju 54.400 kuna. To su ta tečajna kretanja koja nekome navuku osmijeh na lice, a nekog zaviju u crno, ovisi o tome dugujete li novac banci ili ona čuva vašu ušteđevinu. Jer, ista ova računica vrijedi za dolarske kredite: ako vam je rata 500 dolara, prije godinu dana težila je 2825 kuna, a jučer 539 kuna više ili 3364 kune.

Jedna je stvar ipak dobra - to što je tečaj dolara u četvrtak bio 6,738 kuna, prvog dana ove godine 6,29 kuna, a prije točno godinu dana 5,65 kuna, više će utjecati na štediše nego na dužnike.

U Hrvatskoj je u dolarima više štednje nego kredita. U dolarima građani i tvrtke imaju 8,5 milijardi kuna štednje. Kao što glavninu ukupne štednje u zemlji od 246 milijardi kuna čini 167 milijardi štednje građana, tako je i glavnina devizne dolarske štednje u vlasništvu građana koji u bankama štede u američkoj valuti 7,7 milijardi kuna.

Podataka o točnom iznosu dolarskih kredita nema, njih Hrvatska narodna banka kod iskazivanja podataka o valutama kredita vodi pod "ostalim valutama", a uz te ostale valute bilo je početkom listopada prošle godine vezano ukupno 2,55 milijardi kuna. Može se pretpostaviti da se uglavnom radi o dolarskim kreditima. Tada je inače bilo 275 milijardi kuna ukupnih kredita u zemlji, od čega je u švicarskim francima bilo 23,7 milijardi kuna kredita. Loših kredita vezanih uz dolare je trećina, što znači da je potpuno ili djelomično nenaplativo 845 milijuna kuna tih kredita. Te su kredite dizali uglavnom pomorci s primanjima u dolarima, kao i poduzetnici.

Tečajne liste utjecat će i na sve domaće tvrtke koje plaćaju robu u dolarima te će se na njihovo poslovanje negativno odraziti rast dolara, dok će istodobno izvoznici koji naplaćuju svoju robu u dolarima profitirati. Dolar će ove godine dobivati na snazi u odnosu na euro, očekuju domaći i svjetski analitičari, američkom gospodarstvu ide bolje nego mnogima u eurozoni, a američka središnja banka - koja je proteklih kriznih godina tiskala dolare - ove bi godine mogla podignuti kamate, što će ulagače privući dolaru.

S druge strane, od ove godine Europska središnja banka omekšava monetarnu politiku i u europski financijski krvotok ubacuje eure. Mjesečno će upumpavati po 60 milijardi eura nastojeći potaknuti gospodarski rast i pobijediti deflaciju, a ta će poplava eura rezultirati njegovim slabljenjem prema dolaru.

Oprezno s trgovinom

Dolar će tako nastaviti rast, nakon što je lani prema japanskom jenu skočio više od 13, a prema euru oko 11,5 posto. Neki domaći analitičari prognoziraju mu da bi ove godine mogao biti na razinama od sedam kuna. Na pitanje prebaciti svoju štednju u dolare ili ne, oprezniji će upozoriti da je dolar valuta koja oscilira, i da se osobito oni kojima su tečajna štiva i tržišta stranim valutama nepoznanica trebaju voditi onom da se može dobiti i izgubiti.

Podsjetit će na vremena od prije tri godine, kad su neki prebacivali štednju u kanadske i australske dolare, norveške i danske krune - oni koji su znali pogoditi kada prodati valutu profitirali su, a oni koji nisu znali prodati u pravom trenutku i oklijevali su po dan, dva s prodajom, gubili su i desetinu vrijednosti, čemu treba dodati još trošak izlaska iz valute jer se i na pretvaranju valuta gubi novac. Pa ako vas baš mami dolar, ali ne biste pratili tečajeve i gospodarske vijesti sa svih meridijana, onda se sjetite prastarog savjeta o tome da ne stavljate sva jaja u jednu košaru.