U Hrvatskoj je u četvrtom tromjesečju prošle godine bilo 1,69 milijuna zaposlenih, dok je nezaposlenih bilo 115 tisuća, pa stopa anketne nezaposlenosti iznosi 6,4 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) iz ankete o radnoj snazi.

Usporedba podataka o nezaposlenima dobivenih anketom o radnoj snazi s podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ-a) i drugih statističkih praćenja temeljenih na administrativnim izvorima, pokazuje da je u četvrtom tromjesečju 2021. stopa nezaposlenosti prema podacima administrativnih evidencija (7,3 posto) bila viša od stope anketne nezaposlenosti (6,4 posto).

U tom razdoblju prosječan broj nezaposlenih prema anketi o radnoj snazi bio je manji za 10 tisuća osoba od podataka HZZ-a, pokazuju podaci.

Budući da su se anketirane osobe izjašnjavale o prijavljenosti službi za zapošljavanje, usporedba podataka pokazuje da je od ukupno 115 tisuća nezaposlenih prema anketi o radnoj snazi, njih 78 tisuća ili 67,9 posto bilo prijavljeno službi za zapošljavanje, 31,8 posto nije bilo zainteresirano za prijavu službi za zapošljavanje, a preostalih 0,3 posto nezaposlenih nije odgovorilo na pitanje o prijavljenosti službi za zapošljavanje.

Od ukupno 125 tisuća registriranih u HZZ-u, 47 tisuća ili 37,5 posto nije zadovoljilo međunarodne kriterije nezaposlenosti.

Podaci iz ankete pokazuju i da je u četvrtom tromjesečju lani u Hrvatskoj bilo 3,5 milijuna radno sposobnih stanovnika (starijih od 15 godina) od kojih je 1,69 milijuna zaposlenih, 115 tisuća nezaposlenih i 1,7 milijuna neaktivnih.

Među neaktivnim stanovništvom je 83 tisuće onih koji žele raditi, ali ne traže posao, 1,2 milijuna ne žele raditi zbog starosti, bolovanja, školovanja itd., a onih koji traže posao ali ga ne mogu prihvatiti u iduća dva tjedna je, prema procjenama oko sedam tisuća.

U kategoriji "ostali" je 402 tisuće neaktivnih osoba u dobi od 75 godina i više koje se prema metodologiji ne ispituje detaljnije o razlozima neaktivnosti.