Vlada je, naime, na sjednici u srijedu donijela Zaključak u vezi s prihvaćanjem Zahtjeva za dodjelu sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije koji je usklađen s metodologijom UN-a, EU-a i Svjetske banke, što je neophodno za propisano podnošenje zahtjeva za pomoć iz EU-ova fonda solidarnosti.

Izravna šteta na području Grada Zagreba i Krapinsko-zagorske županije na 25 tisuća objekata prema toj je metodologiji procijenjena na 86 milijardi kuna ili 11,5 milijardi eura, rekao je premijer Andrej Plenković te dodao da je o hrvatskom zahtjevu "senzibilizirana Europska komisija", koja će ga razmotriti.

Najveći mogući iznos pomoći iz fonda je oko 600 milijuna eura. Očekuje se da bi prvih 100 milijuna eura Hrvatskoj na raspolaganju bilo već ovoga ljeta, a ostatak do kraja godine.

Sredstva pomoći mogu se koristiti 18 mjeseci od odobravanja.

Želeći oslikati financijske razmjere štete, ministar regionalnoga razvoja i fondova EU-a Marko Pavić rekao je da cijela EU-ova sedmogodišnja financijska omotnica za Hrvatsku iznosi 10,7 milijardi eura.

Sredstva pomoći mogu se po njegovim riječima prvenstveno uporabiti za obnovu bolnica i škola, popravak infrastrukture i postrojenja za opskrbu energijom, pitkom vodom i telekomunikacije.

Premijer Plenković dodao je da je iznos ukupne izravne štete jednak 60-postotnom udjelu u državnom proračunu te da bi njime mogla biti izgrađena 22 pelješka mosta s pristupnim cestama.

Najavio je da će Vlada tražiti i druge izvore financiranja za obnovu Zagreba i okolice te da donatorske konferencije nisu opcija unutar EU-a, jer se one organiziraju za treće zemlje.

Iz sredstava Fonda osigurat će se i 54 milijuna kuna za najam zamjenskih stanova građana koji se ne mogu vratiti kući, jačanje infrastrukture kulturnog nasljeđa i zaštite lokaliteta te troškove čišćenja, rekao je ministar Pavić.