Stečajevi kompanija u zapadnoj Europi dosegnuli su u 2024. najvišu razinu u gotovo deset godina, pokazalo je istraživanje kreditne agencije Creditreform.

Agencija je lani zabilježila 190.449 korporativnih stečajeva, za 12,2 posto više nego u 2023..

Brojka je najveća od 2013. godine, napominju u Creditreformu.

"Njemačka nije usamljena u trogodišnjoj stagnaciji i padu gospodarske aktivnosti, gospodarstvo slabo raste u Europi u cjelini", naglasio je voditelj ekonomskih istraživanja u Creditreformu Patrik-Ludwig Hantzsch.

Najnižu razinu stečajeva u zapadnoj Europi agencija je zabilježila 2021. godine, ukupno 112.686.

Kompanije u velikom broju objavljuju stečaj zbog pandemije koronavirusa, ali i poskupljenja energije, slabe potražnje i geopolitičkih napetosti.

Broj stečajeva rastao je iz godine u godinu u čak 15 od 17 zapadnoeuropskih zemalja uključenih u analizu Creditreforma.

Francuska je lani prednjačila s nešto više od trećine bankrota poduzeća u zapadnoj Europi. Njihov broj porastao je za čak 17,4 posto u odnosu na 2023.

Najveći skok bilježila je Grčka, za 42,5 posto, zbog novih zakonskih propisa. Slijede Irska i Nizozemska sa skokom od 32 posto.

U Njemačkoj, najvećem europskom gospodarstvu, zahtjev za stečajem podnijelo je lani 22.070 tvrtki, za 22,5 posto više nego u 2023., prema Creditreformu.

"Time se Njemačka svrstala među glavne pokretače rasta broja korporativnih stečajeva u zapadnoj Europi", zaključak je izvješća.

Iznimke su bile samo Danska i Velika Britanija koje su lani zabilježile manje bankrota nego u 2023., za 11 odnosno za 4,8 posto.

Podaci njemačkog statističkog ureda Destatisa pokazuju nešto niže brojke zbog drugačije metode izračuna, primjećuje novinska agencija Dpa.

Najveći skok broja stečajeva bilježio je lani građevinski sektor, za 15,4 posto, pod utjecajem viših troškova gradnje i financiranja i posustajanja potražnje.

Iznadprosječno je porastao i broj stečajeva u uslužnom sektoru, za 14,2 posto, pokazalo je istraživanje.