Indeks menadžera nabave (PMI) u privatnom sektoru eurozone porastao je u veljači gotovo za puni bod u odnosu na prethodni mjesec, dosegnuvši najvišu razinu u tri mjeseca od 51,9 bodova.

Time je londonska tvrtka za obradu i prikupljanje ekonomskih podataka podigla početnu procjenu njegove vrijednosti za pola boda.

Glavni ekonomist Markita Chris Williamson objašnjava da su u veljači jednokratni faktori poput prosvjeda ′žutih prsluka′ u Francuskoj i novih testova o emisiji štetnih plinova u automobilskom sektoru postupno klizali u drugi plan.

Među faktorima koji i dalje koče gospodarske aktivnosti izdvaja usporavanje svjetskog gospodarskog rasta, pojačane geopolitičke bojazni, trgovinske ratove, brexit i strože uvjete financiranja.

Ti su faktori i u veljači kočili potražnju za industrijskim proizvodima, konstatiraju u Markitu, koja se očitovala u najsnažnijem padu novih narudžbi u industriji u gotovo šest godina.

U uslužnom su sektoru aktivnosti pak blago ojačale, uz "povoljan trend" u stavci novih narudžbi.

"Pritom je snažniji priljev u tom sektoru tek amortizirao pad narudžbi u industriji, što znači da su nove narudžbe u gospodarstvu u cjelini stagnirale u odnosu na prethodni mjesec", bilježe u Markitu.

Među vodećim gospodarstvima eurozone Njemačka je bilježila "solidan i snažniji rast" aktivnosti a ponovo su - iako blago - porasle i aktivnosti u francuskom gospodarstvu.

Talijansko je gospodarstvo pak ponovo bilježilo pad.

"U cjelini gledano, istraživanje pokazuje da je rast BDP-a u veljači ubrzao na 0,2 posto, s 0,1 posto u siječnju, što bi moglo značiti da će gospodarstvo eurozone u prvom tromjesečju teško nadmašiti stopu rasta od 0,2 posto, zabilježenu u posljednjem tromjesečju prošle godine", konstatira glavni ekonomist Markita Chris Williamson.