Švicarska središnja banka (SNB) više nije mogla braniti minimalni tečaj franka prema euru jer bi to zahtijevalo velike intervencije, objasnio je u intervjuu za švicarske medije guverner Thomas Jordan, poručivši da središnja banka više ne može preuzimati na svoju bilancu rizike za gospodarstvo.

Prošlog je tjedna SNB ukinuo trogodišnje ograničenje tečaja franka prema euru od 1,20 franaka za euro, uvedeno kako bi se zakočilo jačanje švicarske valute u razdoblju dužničke krize u eurozoni i potrage ulagača za sigurnim utočištem za kapital.

Ta je odluka iznenadila tržišta i neposredno nakon objave te odluke franak je poskočio čak 30 posto prema euru da bi se u međuvremenu stabilizirao i u ponedjeljak je bio u plusu prema europskoj valuti oko 16 posto u odnosu na razdoblje prije ukidanja minimalnog tečaja, blizu pariteta.

Daljnja obrana minimalnog tečaja zahtijevala bi od SNB-a jako velike intervencije, kao što su pokazala prethodna dva tjedna, i uključivala bi daljnje napuhivanje bilance središnje banke i na dulji rok gubitak kontrole nad monetarnim uvjetima, tumači Jordan u zajedničkom intervjuu za švicarske listove Neue Zuercher Zeitung (NZZ) i Le Temps, objavljenom u subotu.

SNB je minimalnim tečajem dugo preuzimao na svoju bilancu rizike po gospodarstvo i to nije moglo vječno trajati, dodao je švicarski guverner.

Minimalni tečaj stabilizirao je gospodarstvo nakon pretjeranog jačanja franka u 2011., konstatira Jordan. "Sada smo se našli u sasvim drugačijoj situaciji a središnja banka ne može u svakom trenutku ispunjavati sve zamislive uvjete", dodaje.

"Švicarsko je gospodarstvo imalo tri i pol godine vremena da se prilagodi i danas je u bitno boljem stanju, kao što pokazuju dobri brojčani pokazatelji izvoza, gospodarski rast i stanje sa zaposlenošću", ističe švicarski guverner.

Ponovio je da su glavni razlog za ukidanje minimalnog tečaja bile sve izražnije razlike u monetarnoj politici u vodećim monetarnim područjima svijeta, aludirajući na očekivano podizanje ključnih kamata u SAD-u i pripreme u Europskoj središnjoj banci (ECB) da kupovinom državnih obveznica podupre inflaciju u eurozoni.

Očekuje se da će ECB, nakon što je već snizio ključne kamatne stope u eurzoni nadomak nuli i pokrenuo programe kupnje imovine kako bi suzbio deflaciju u eurozoni i podupro gospodarski rast, donijeti u četvrtak i odluku o kvantitativnom ublažavanju monetarne politike, kroz kupnju državnih obveznica.

Švicarski guverner pak konstatira da je franak osjetno precijenjen u odnosu na sve valute. "Tržište će s vremenom utvrditi da tako visoki tečaj nije opravdan", smatra guverner. Procjenjuje također da zbog svoje precijenjenosti ali i negativnih kamata franak neće postati silno privlačan ulagačima. "Negativne su kamate jako djelotvoran instrument", kaže, pojašnjavajući da "naše sniženje kamata osjetno poskupljuje držanje franaka u odnosu na držanje eura odnosno dolara".

SNB je prošlog tjedna spustila negativnu kamatu na velike depozite po viđenju još dublje u negativni teritorij, za pola postotnog boda, na 0,75 posto. Izmijenili su i ciljani raspon tromjesečnog libora, na minus 1,25 posto do minus 0,25 posto, s prethodnih minus 0,75 posto i 0,25 posto.

Jordan je istodobno otklonio špekulacije o kontroli kapitalnih tokova. "Smatram da to danas nije realna opcija", dodao je.