Sudeći prema najavama ministra financija Borisa Lalovca, jedan od njegovih prvih zahvata bit će raščišćavanje odnosa u nekretninskom biznisu. Lalovac ukazuje na to da se vrijednost gotovo cijelog jednog godišnjeg državnog proračuna nalazi u nedovršenim i neprodanim stanovima i poslovnim prostorima, gurajući ideju o osnivanju nekretninskog fonda u koji bi se ta imovina izdvojila i prodala po cijenama koje su prihvatljive građanima i poduzetnicima.

Ekonomist Drago Jakovčević suglasan je s procjenom Lalovca da je blokirana imovina u nekretninama veliki problem domaće ekonomije, ali nudi drukčije rješenje.

- Od nekretninskog fonda puno bi bio bolji dogovor Vlade, banaka i ostalih investitora u nekretnine koji bi doveo do sniženja cijena, prije svega stanova. Došlo bi do buđenja tržišta, čak i više, mislim da bi se tržište vrlo brzo zagrijalo. Dogovorom bi se cijene stanova mogle spustiti za 25 posto, tako da država prepolovi PDV na prodaju nekretnina na 12 ili 12,5 posto. Ali da istodobno i vlasnici nekretnina, banke prije svih, zajamče sniženje svojih cijena za onoliko koliko je država smanjila PDV - kaže Jakovčević.

On daje prednost svojoj ideji ispred nekretninskog fonda jer se, ističe, brzo može realizirati. Stopa PDV-a, navodi Jakovčević, može se smanjiti trenutno, jednom Vladinom odlukom.

Prema procjeni bivšeg člana Uprave Hrvatske poštanske banke Ivana Sladonje, banke imaju interesa da se riješe neprodanih nekretnina iz svojih bilanci.

- One čine značajan dio bilanci poslovnih banaka kojima stanovi, u principu, ne trebaju. Nekretninski fond odlična je ideja pod uvjetom da se njezinoj realizaciji priđe pametno. Prethodno treba napraviti dogovore s bankama i vidjeti na koji način prikupiti kapital u fond - komentira Sladonja.

‘Za početak′, predlaže Sladonja, ‘država bi trebala aktivirati vlastitu imovinu koju ima u stanovima, poslovnim prostorima i zemljištima, a nije u funkciji′.

Zdenko Karakaš, predsjednik HUP-a u građevinarstvu, suzdržan je o ideji o nekretninskom fondu. ‘U ovom trenutku premalo je informacija kako bi se taj fond formirao, od koje imovine, i, ono najvažnije, tko bi u njega ulagao′, kaže Karakaš.

Prema podacima Sindikata graditeljstva, u Hrvatskoj je 50 tisuća neprodanih stanova. Osnovni je uzrok tako velike blokirane imovine, kaže predsjednik SGH Ivan Kovačević, tvrdoglavo inzistiranje vlasnika, prije svega banaka, na visokim cijenama.

- Potreban je dogovor s bankama da se cijene stanova snize. No, to će samo jednim dijelom riješiti probleme u graditeljstvu. Potrebno je da država poveća svoje investicije u energetiku, cestogradnju i druge poslove - upozorava Kovačević.