Šest mjeseci nakon američkih i izraelskih napada na Iran, posljedice sukoba i dalje se osjećaju na svjetskim tržištima energije i financijskim tržištima, pokazuju podaci i analize Reutersa.

Skuplja energija

Cijene nafte snažno su porasle nakon pada proizvodnje u zemljama Perzijskog zaljeva i ograničenja prijevoza kroz Hormuški tjesnac. Cijena barela Brenta nakratko je u travnju premašila 120 dolara, a ove godine u prosjeku iznosi oko 90 dolara, u odnosu na približno 70 dolara prošle godine.

Najviše su poskupjela prerađena goriva, posebice dizel, zbog nestašice srednjih destilata, prekida rada ruskih rafinerija nakon ukrajinskih napada te manjeg izvoza iz zemalja Perzijskog zaljeva.

Početkom sukoba snažno je poskupjelo i mlazno gorivo zbog važnosti zemalja Zaljeva za njegovu opskrbu, no povećanje proizvodnje i izvoza iz američkih rafinerija ublažilo je strahovanja od nestašice.

S približavanjem zime na sjevernoj hemisferi, novi poremećaji u prometu kroz Hormuški tjesnac i mogući problemi s ruskom energetskom infrastrukturom mogli bi dodatno podići cijene lož-ulja i pojačati inflacijske pritiske.

AI podupire tržišta dionica

Svjetska tržišta dionica uglavnom su odoljela posljedicama rata, potpomognuta bilijunima dolara koji pristižu u sektor umjetne inteligencije.

MSCI-jev indeks dionica iz 47 zemalja ovog je mjeseca dosegnuo rekordnu vrijednost od 105 bilijuna dolara, povećavši se za gotovo sedam bilijuna dolara, odnosno devet posto, od početka sukoba, iako su dionice na tržištima Perzijskog zaljeva ostvarile znatno slabiji rezultat.

"Burze zapravo imaju prilično dobru godinu", rekao je analitičar Fidelityja Pranav Aggarwal, ocijenivši da ponašanje ulagača pokazuje kako očekuju završetak rata do kraja godine.

Ulagači traže sigurnost

Imovina koja se tradicionalno smatra sigurnim utočištem u kriznim vremenima, poput visokokvalitetnih državnih obveznica, zlata i dolara, nije dosljedno ispunila tu ulogu.

Dolar je od početka sukoba ojačao 1,4 posto u odnosu na vodeće svjetske valute, no analitičari ističu da je tome velikim dijelom pridonijelo slabljenje japanskog jena.

Američke državne obveznice, koje tradicionalno imaju važnu ulogu u ulagačkim portfeljima, izgubile su 3,5 posto na osnovi ukupnog prinosa jer je viša inflacija smanjila očekivanja o smanjenju kamatnih stopa u SAD-u.

Cijena zlata od početka sukoba do srpnja pala je gotovo 25 posto, nakon što se od 2022. više nego utrostručila zbog zamrzavanja ruskih deviznih rezervi nakon invazije na Ukrajinu. U kolovozu je pak ponovno porasla više od 15 posto zbog novih strahovanja od slabljenja vrijednosti dolara.

Hrana i gnojiva pod pritiskom

Zastoj u prometu kroz Hormuški tjesnac otežao je i isporuke gnojiva, važnog za svjetsku poljoprivredu. U kombinaciji sa snažnim vremenskim fenomenom El Niño i novim problemima s izvozom žitarica zbog rata u Ukrajini, to bi moglo dodatno ugroziti poljoprivrednu proizvodnju.

Cijene hrane u srpnju su dosegnule najvišu razinu u više od tri godine, prema podacima Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO). Stručnjaci, međutim, upozoravaju da bi posljedice ovih problema mogle biti još izraženije nadolazećim razdobljima.

FAO upozorava da bi cijene hrane ponovno mogle snažno porasti. Prema procjeni JPMorgana, snažan El Niño mogao bi u najgoroj fazi povećati globalnu inflaciju cijena hrane za oko 0,7 posto.

Takav bi rast najviše pogodio zemlje Azije, Latinske Amerike i Afrike, gdje se na hranu troši veći dio kućnih budžeta, a vlasti već strahuju od novog vala poskupljenja.

Težak udar na zemlje Zaljeva

Posljedice sukoba osobito su snažne u zemljama Perzijskog zaljeva. Izvoz Saudijske Arabije smanjio se deset posto između prvog i drugog tromjesečja.

JPMorgan procjenjuje da je prodaja nekretnina u Dubaiju pala 70 do 80 posto, dok Oxford Economics očekuje da će se katarsko gospodarstvo ove godine smanjiti gotovo 30 posto zbog štete na plinskom postrojenju Ras Laffan.

Dionice u Kataru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima pale su oko 14 posto, odnosno više od 20 postotnih bodova više nego svjetske dionice. Poskupjelo je i osiguranje njihova državnog duga od neispunjavanja obveza, dok je najteže pogođen znatno zaduženiji Bahrein, gdje su cijene kreditnih izvedenica za zaštitu od neplaćanja porasle gotovo 40 posto.