Na Wall Streetu su burzovni indeksi pali i u srijedu, treći dan zaredom, jer zbog krize na Bliskom istoku cijene nafte i dalje rastu, što bi moglo potaknuti inflaciju i navesti američku središnju banku na povećanje kamatnih stopa.

Dow Jones indeks oslabio je 0,77 posto, na 52.381 bod, dok je S&P 500 skliznuo 0,48 posto, na 7.636 bodova, a Nasdaq 0,64 posto, na 26.253 boda.

Ulagači su oprezni jer se sukobu između SAD-a i Irana ne nazire kraj, a zbog toga je Hormuški tjesnac, ključni prolaz za izvoz nafte s Bliskog istoka, i dalje praktično zatvoren.

Stoga se jučer cijena ′crnog zlata′ na londonskom tržištu probila iznad psihološki važne razine od 100 dolara po barelu.

A to znači da će inflacija ostati povišena, pa će središnje banke morati povećati kamatne stope.

Ovoga se tjedna očekuje da će to, drugi put ove godine, učiniti Europska središnja banka. Analitičari vjeruju da će kamate biti povećane za 0,25 postotnih bodova, na 2,75 posto.

Na tržištu se procjenjuje i da postoji oko 60 posto izgleda da će i američka središnja banka u rujnu povećati kamatne stope.

Zbog toga, ali i nekih drugih razloga, rastu prinosi na američke državne obveznice, što loše utječe na tržište dionica.

U fokusu ulagača bit će u četvrtak izvješće o proizvođačkim cijenama u SAD-u, a u petak o potrošačkim cijenama.

Poraste li inflacija, porast će i očekivanja u vezi povećanja kamata. I obrnuto, oslabi li inflacija, splasnut će i očekivanja u vezi kamata.

Zbog svega toga, jučer su pale cijene dionica u 10 od 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa. Porastao je samo energetski sektor, u prosjeku 1,1 posto, što se zahvaljuje skoku cijena nafte.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE oslabio je 1,31 posto, na 10.670 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,66 posto, na 25.576 bodova, a pariški CAC 1,94 posto, na 8.156 bodova.