ZAGREB - Povećanje opće stope PDV-a vjerojatno bi na godinu ili dvije pomoglo fiskalnoj konsolidaciji, ali takav potez, što ga je kao jednu od opcija najavio ministar financija Slavko Linić, ne bi dugoročno riješio hrvatske probleme, a pitanje je bi li njegove negativne posljedice stvorile još više poteškoća.
Analitičari s kojima smo razgovarali upozoravaju da bi povećanje PDV-a sigurno donijelo više novca u državnu blagajnu, kao što je to bio i dosad slučaj s rastom stope tog poreza, ali da se efekt gubi nakon godinu ili dvije, jer rashodna strana nastavlja bujati i ponovno traži nove, veće poreze. Uz to napominju da veći PDV opet donosi opasnost od povećanja nelikvidnosti i odlaska građana u kupnju u inozemstvo.

Ministar financija nije govorio o konkretnom povećanju opće poreze stope, ali ona je u Hrvatskoj već onako velika. Povećanje s 23 na 25 posto pomoglo je u 2012. godini konsolidaciji proračuna, isto kao i prethodno povećanje s 22 na 23 posto, ili uvođenje kriznog poreza, no to nisu dugoročna rješenja, ističe za Novi list analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić.

Upozorava da bi bilo kakvo povećanje utjecalo na kućanstva i poduzetnike, te na njihovu potrošnju, a onda to znači i na BDP.

On sugerira da je možda bolje razgovarati o promjenama na međustopi ili na najnižoj stopi, što je Vlada već najavila, ali zaključuje da bez reforme na rashodovnoj strani, Hrvatskoj ne može pomoći nijedna stopa PDV-a koliko god bila visoka.

Prva će posljedica povećanja opće stope PDV-a naravno biti povećanje prihoda, no gotovo najveća stopa u EU koja bi još rasla znači i ponovni odlazak građana u kupnju u inozemstvu u susjedne zemlje, gdje je taj porez niži. Uz to veća bi stopa značila i veće troškove za poduzetnike, bez obzira jesu li ili nisu uspjeli naplatiti svoje račune, opasnost da neće moći platiti svoje obveze, a to onda znači povećanje nelikvidnosti, pa i teže ubiranje poreza, upozorava Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta u Zagrebu.

No, on napominje i da ministar poseže za rješenjima koja su u njegovoj ingerenciji, a to su porezi, jer su izostale mjere poput reforme teritorijalnog ustroja ili uređivanja stanja po ministarstvima. S druge strane ministar, napominje Lovrinčević, mora predložiti smanjenje rashoda, jer samo povećanje poreza neće dati efekta.

Lovrinčević smatra da bi se Linić trebao i u povećanju prihoda okrenuti drugim izvorima, a ne samo povećanju PDV-a.
Porez na kapital

Treba razmišljati o oporezivanju dohotka od kapitala, jer neki oblik tog poreza ima većina europskih zemlja dok se u Hrvatskoj dosada nije posezalo za tim rješenjem, kaže Lovrinčević.