Povećanje prihoda od poreza na dohodak u najvećoj mjeri je rezultat širenja porezne osnovice i pozitivnih gospodarskih kretanja, a ne promjena poreznih stopa, ističe stručnjakinja zagrebačkog Ekonomskog instituta (EIZ) Dubravka Jurlina Alibegović, čija analiza obuhvaća 2024. i 2025. godinu.

Sve su jedinice lokalne samouprave ostvarile značajan rast prihoda od poreza i prihoda od poreza na dohodak u 2024. i 2025. godini, pri čemu je upravo porez na dohodak bio glavni pokretač povećanja poreznih prihoda, navodi Dubravka Jurlina Alibegović u EIZ komentaru "Kad brojke progovore: učinci poreznih promjena na lokalne proračune u 2025.".

Jurlina Alibegović je analizirala porez na dohodak i prihode koje od tog poreza ostvaruju općine i gradovi. Pritom se fokusirala na to jesu li zakonske izmjene tog poreza s primjenom od početka 2025. donijele više, iste ili manje prihode u proračunima općina i gradova u odnosu na "baznu" 2023. godinu u kojoj nije bilo značajnih promjena poreza na dohodak i na prethodnu, 2024., godinu u kojoj su se također dogodile važne izmjene tog poreza.

Kako navodi, iako su jedinice lokalne samouprave dobile ovlast određivanja stopa poreza na dohodak, mnoge od njih nisu mijenjale niže ni više porezne stope ni u 2024., a niti u 2025. godini, Štoviše, čak je 508 općina i gradova ili njih 92 posto zadržalo stope poreza na dohodak koje su bile na snazi do kraja 2023. godine, ističe autorica, znanstvena savjetnica u trajnom zvanju u EIZ-u.

Rast prihoda jedinica lokalne samouprave nije posljedica samo promjene poreznih stopa

Najveće relativne koristi u početnoj godini promjena u sustavu poreza na dohodak ostvarile su općine, dok su gradovi u drugoj godini zadržali najizraženiju stopu rasta, što upućuje na nešto stabilniji trend povećanja njihovih poreznih prihoda, napominje.

Posebno značajnim vidi nastavak rasta prihoda od poreza na dohodak u 2025. godini u odnosu na 2024. godinu, jer, iako je tijekom 2025. godine samo 48 gradova i općina iskoristilo zakonsku mogućnost izmjene stopa poreza na dohodak, rast prihoda od poreza na dohodak ostvaren je na razini svih skupina lokalnih jedinica.

Dakle, Jurlina Alibegović zaključuje da navedeni rezultati pokazuju da povećanje prihoda od poreza na dohodak u 2025. godini nije posljedica isključivo promjena poreznih stopa koje su donijele pojedine jedinice lokalne samouprave, već su ključni faktori rasta bili šira porezna baza i pozitivna gospodarska kretanja, odnosno povećanje broja zaposlenih, rast prosječnih neto i bruto plaća te nastavak gospodarskog rasta.

"Time se potvrđuje da je postojeći sustav raspodjele prihoda od poreza na dohodak omogućio da gospodarski rast i rast zaposlenosti izravno pridonesu jačanju fiskalnog kapaciteta jedinica lokalne samouprave. Istodobno, činjenica da su predstavnička tijela samo malog broja jedinica lokalne samouprave iskoristila mogućnost autonomnog određivanja poreznih stopa pokazuje da rast prihoda u 2025. godini prvenstveno odražava realna gospodarska kretanja, a ne samo malobrojne diskrecijske odluke o povećanju poreznog opterećenja", isitče.

Rast plaća Zagrebu donio rast prihoda od poreza na dohodak, unatoč smanjenju porezne stope

Prema podacima Ministarstva financija o izvršenjima lokalnih proračuna u 2025. godini, općine su ukupno uprihodile 1,42 milijarde eura, gradovi 2,7 milijardi, a Zagreb 1,8 milijardi eura proračunskih prihoda.

Pritom su općinski proračuni povećali prihode od poreza za 97,2 milijuna eura ili 22,4 posto u 2024. u odnosu na 2023. te za 66,4 milijuna eura ili 12,5 posto u 2025. u odnosu na 2024. godinu. Prihodi od poreza na dohodak na godišnjoj razini su u 2024. skočili za 86 milijuna eura ili 25,2 posto, a u 2025. za 69,3 milijuna eura ili 16,2 posto.

Kod gradova je povećanje ukupnih prihoda u 2024. iznosilo 184,5 milijuna eura, odnosno 8,1 posto, a u 2025. 278,6 milijuna eura, odnosno 11,3 posto. Pritom su prihodi od poreza na dohodak povećani na godišnjoj razini za 192,7 milijuna eura u 2024. te za 191,3 milijuna eura u 2025. godini.

Ukupni prihodi Grada Zagreba su u analiziranom razdoblju imali značajan rast, ali i pad, navodi autorica. Tako je u 2024. u odnosu na 2023. zabilježeno povećanje ukupnih prihoda od 385,9 milijuna eura, odnosno 26,2 posto, dok je u prošloj godini u odnosu na 2024. zabilježeno smanjenje ukupnih prihoda od 82,1 milijuna eura, odnosno 4,4 posto.

Usprkos smanjenju ukupnih prihoda u 2025., napominje Jurlina Alibegović, prihodi od poreza su porasli za 135,5 milijuna eura ili 10,6 posto u 2025. u odnosu na 2024., a još značajniji po vrijednosti i u postotnom rastu je bio porast poreznih prihoda u 2024. u odnosu na 2023., kada su porezni prihodi porasli za 209,8 milijuna eura ili 19,7 posto. Naposljetku, prihodi od poreza na dohodak porasli su za 205,1 milijun eura ili 20,4 posto u 2024. u odnosu na 2023. te za 136,5 milijuna eura ili 11,3 posto u 2025. u odnosu na 2024. godinu.

To znači da je i uslijed zakonom propisanog smanjenja porezne stope poreza na dohodak u gradskom proračunu glavnoga grada ostvaren viši iznos prihoda od poreza na dohodak, primjećuje autorica, stavljajući to i u kontekst rasta plaća u Zagrebu u 2025. za prosječnih oko 10 posto.

Podsjetimo, promjene u sustavu poreza na dohodak s početkom primjene u 2025. godini odnose se na nove gornje i donje limite za dva porezna razreda koje mogu odrediti lokalne jedinice, zatim na povećanje osnovnog osobnog odbitka na 600 eura, kao i više neoporezive iznose za uzdržavane članove obitelji.

Naime, u 2024. su općine i gradovi po prvi put mogli sami odrediti nižu i višu stopu poreza na dohodak, a u 2025. su uvedeni i novi rasponi, pa je onaj za nižu stopu poreza snižen te se sada kreće od 15 posto do 23 posto, a raspon za višu stopu od 25 posto do 33 posto. Ujedno, zakonskim izmjenama povećan je prag za obračun poreza na dohodak po višoj stopi, na 60.000 eura bruto godišnje.

Inače, s obzirom da analiza autorice ne obuhvaća 2026. godinu, treba napomenuti da je, prema podacima Porezne uprave, od 556 općina i gradova u Hrvatskoj, njih 13 od 1. siječnja 2026. godine odlučilo uvesti nove stope poreza na dohodak, pri čemu se od većih gradova ističe Rijeka, koja od prvog dana ove godine ima nižu stopu poreza na dohodak od 20 posto, a višu od 25 posto, što predstavlja smanjenja za dva, odnosno za sedam postotnih bodova.