Najviše zlata u trezorima ima američka centralna banka FED, a slijede je tri velika europska gospodarstva - Njemačka, Italija i Francuska, dok se društvo pet najvećih ugurala i Rusija.

Središnje banke na globalnoj razini u drugom kvartalu ove godine kupile su 118 tona zlata, što je 28-postotni rast u odnosu na godinu ranije prema World Gold Councilu.

U svibnju, Europska centralna banka u suradnji s centralnim bankama zemalja Europske unije potpisala je četvrti Sporazum o zlatu kojim se dogovora da središnji bankari neće prodavati znatne količine zlata u idućih pet godina.

Što se pojedinih zemalja tiče, najviše zlata u drugom kvartalu kupila je Rusija, koja u rezervama ima 1.100 tona zlata što je ujedno i 9,7 ukupnih ruskih rezervi. Globalne zalihe zlata krajem proteklog mjeseca težile su 31.812 tona.

Po dvije i pol tisuće tona zlata u rezervama imaju Francuska i Italija. Pritom, zlato u francuskim rezervama predstavlja 65 posto svih rezervi, a u talijanskim 67 posto.

Gotovo tri i pol tone zlata u svojim trezorima ima njemački Bundesbank. Ta banka svake godine smanjuje udio zlata u rezervama prodajući od šest do sedam tona zlata godišnje ministarstvu financija.

Više zlata od Njemačke, Italije i Francuske zajedno drži SAD - najveće svjetskog gospodarstvo drži i najveću pojedinačnu zalihu zlata na svijetu tešku 8.200 tona. Pritom treba imati na umu da je američka zaliha zlata 1952. godine bila teška nevjerojatnih 20.663 tona te da je prvi puta ispod 10.000 pala tek 1968. godine.