Uz 10 milijardi dolara koje će godišnje sljedećih pet godina morati dati Krimu da stane na noge, Rusija je već sada ostala bez gospodarskog rasta, a strani će ulagači do kraja ožujka povući 55 milijardi dolara iz zemlje

Nakon što je premoćnom, gotovo stopostotnom većinom na referendumu izglasano odcjepljenje Krima od Ukrajine i pripajanje Rusiji, počelo je zbrajanje troškova koje će Rusija imati ako se odluči pripojiti taj poluotok.

Vođe SAD-a i Europe već su govorili o tome da će Rusija platiti ako se odluči na aneksiju Krima, a njemačka kancelarka Angela Merkel kaže da zbog tog poteza prijeti katastrofa.

No, osim mogućih sankcija, zaoštravanja odnosa Rusije i zapadnih sila, taj bi potez mogao poremetiti ekonomski rast, trgovinu, ulaganja i opskrbu energentima, piše CNN Money.

Očekuje se da će Europa i SAD za početak ograničiti kretanje ruskim državljanima i zamrznuti imovinu pojedinaca koje procjeni bliskima ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Rusija je već zaprijetila da će u tom slučaju uvesti slične mjere.
Usmjeravanje mjera na pojedince umjesto na ruske tvrtke ili trgovinu posljedica je zabrinutosti da bi novi Hladni rat mogao uništiti ionako krhak proces oporavka u regiji.

Iako bi sankcije naškodile objema stranama, Rusija bi pretrpjela više nego Zapad, tvrdi CNN Money.

Bijeg stranih ulagača

Naime, ukupni izvoz Europske unije u Rusiju iznosi 1 posto BDP-a, dok je vrijednost ruskog izvoza u EU iznosi gotovo 15 posto ruskog BDP-a.

Bivši ruski ministar financija, Aleksej Kudrin, koji je sada Putinov ekonomski savjetnik kaže da bi već i ograničene sankcije ozbiljno ugrozile domaća i strana ulaganja u Rusiji.

Zapadne banke već gase kreditne linije, a Kudrin je za ruske medije rekao da Rusija ove godine neće uopće zabilježiti gospodarski rast već i zbog utjecaja na gospodarstvo koje su donijele dosadašnje tenzije.
I ruske burze su u padu, a glavni burzovni indeks pao je za 20 posto od početka godine, dok je rublja pala na rekordno niske razine u odnosu na dolar.

Ulagači su povukli 33 milijarde dolara iz zemlje samo u siječnju i veljači, a ta bi brojka do kraja ožujka mogla dosegnuti 55 milijardi dolara, prema navodima ruske investicijske banke Renaissance Capital.

Uz sve ovo, Rusija će morati platiti nevjerojatno puno za 'uzdržavanje' Krima. Ova regija je 70 posto svog budžeta dobivala iz ukrajinske državne riznice, a iz Ukrajine su dobivali 90 posto vode, većinu energenata i prehrambenih proizvoda.

"Rusiji će biti velik problem osigurati robu kojom će opskrbljivati tamošnje stanovništvo na dnevnoj bazi", rekao je said Jaroslav Pilinskij, direktor centra Woodrow Wilson.

Helena Jakovljev Golani sa Sveučilišta u Torontu procjenjuje da će Rusija morati odvojiti oko 10 milijardi dolara godišnje kroz sljedećih pet godina da izgradi potrebnu infrastrukturu, uplaćuje mirovine i plati socijalna davanja za oko 2 milijuna ljudi koji žive na Krimu.

Njemačka najjače pogođena

Dok god se kriza ne prelije u druge dijelove Ukrajine, analitičari vjeruju da će se izbjeći puni trgovački rat Zapada s Rusijom, a Rusija će nastaviti dostavljati energente Europi, tvrdi CNN Money. U ekonomskoj krizi koja je oslabila Rusiju, Putin si ne može dopustiti gubitak prihoda od izvoza energenata.

Uz to, i sama prijetnja prekidanjem dostave plina manje je opasna po Europu od one iz 2009. godine jer zima je blaga, a zalihe su veće. Europska tržišta će, smatra CNN, pretrpjeti kratkoročne i umjerene gubitke, a najviše bi neprilika mogla imati Njemačka, čijih 6000 tvrtki su aktivne u Rusiji.

Holger Schmieding iz frankfurtske banke Berenberg rekao je da će se kriza očitovati u usporavanju njemačkog gospodarskog rasta za najviše 0,2 postotna poena kroz sljedećih 12 mjeseci, ako kriza ostane lokalizirana na Krimu.

Ukrajina će već sljedećih mjeseci trebati hitnu pomoć da izbjegne bankrot i stane na noge. EU im je već obećala 15 milijardi dolara pomoći kroz zajmove, jamstva, ulaganja i trgovinske olakšice, a SAD je obećao još milijardu u jamstvima za zajmove, dok je Svjetska banka najavila 3 milijarde dolara pomoći za infrastrukturne i socijalne projekte.

Uz to, ekipa Međunarodnog monetarnog fonda je u Kijevu od 4. ožujka, a ostat će tamo do 21. ožujka, a onda započeti pregovore o programu potpore ekonomskim reformama.